MULTIMEDIJA

Bitka koja je zadivila svet i pronela slavu srpskog vojnika /foto/

U čast bitke koja je zadivila svet i srpskog vojnika proslavila, svakog avgusta od podnožja do vrha heroj planine, hiljade ljudi stopama slavnih predaka maršira.
Sputnik
1 / 23
Svakog avgusta, već 15 godina, u nedelji kada se obeležava jubilej slavne Cerske bitke, prve pobede saveznika u Velikom ratu, iz Šapca put Cera kreće kolona poštovalaca herojskih podviga naših predaka
2 / 23
Učesnici jubilarnog 15. po redu Cerskog marša su svoje hodočašće započeli iz centra Šapca, tačnije ispred Sabornog hrama Svetih apostola Petra i Pavla u Masarikovoj ulici
3 / 23

Ova rodoljubiva manifestacija, ove godine je okupila oko hiljadu učesnika iz svih delova Srbije i Republike Srpske, koji su na temperaturi koja je prelazila 35. podeok na celzijusovoj skali prešli 35 km u slavu i čast div junaka sa Cera

4 / 23

Za učešće na maršu potrebni su udobna obuća, šešir ili kapa zbog sunca i ono što je najvažnije- dobra volja, koja je sudeći po osmesima ove dvojice zagrljenih mladića prisutna

5 / 23
Nosilac ovogodišnje „Cerske spomenice“ je predsednik Udruženja dobrih ljudi “Ognjište” Slavko Radočić iz Pančeva, čovek čiji su koraci pomogli velikom broju dece da žive i imaju život dostojan čoveka
6 / 23
Najmlađa učesnica marša sa mamom i bakom.
7 / 23
Iz Australije na Tekeriš. Dva prijatelja, od kojih jedan živi u dalekoj Australiji, a drugi u Srbiji, obučeni u majice sa likom vojvode Radomira Putnika (kome je ovogodišnji marš posvećen) pešače u čast predaka koji su pre sto deset godina svojom krvlju ispisali stranice istorije.
8 / 23

Cerska bitka vođena je od 12. do 24. avgusta 1914. godine, a u istoriografiji se pominje i kao Jadarska bitka. Do prvog velikog okršaja na planini Cer došlo je u noći između 15. i 16. avgusta kod Tekeriša, a potom su ogorčene borbe vođene sve do 20. avgusta na frontu širine 50 kilometara i pravcu Šabac-Tekeriš-Krupanj. Srpska vojska odbacila je preko Drine nadmoćniju austrougarsku vojsku, koja je tog avgusta 1914. godine doživela prvi veliki poraz u Velikom ratu

9 / 23

Pobeda srpske vojske u Cerskoj bici odjeknula je širom sveta i učinila da se Srbija još više populariše među saveznicima. Veliki broj stranih dobrovoljaca se pridružilo srpskoj vojsci, od kojih su mnogi položili živote braneći Srbiju.

10 / 23
General Stepa Stepanović, komandant Druge srpske armije i najzaslužniji za pobedu Srbije u Cerskoj bici, nakon bitke unapređen je u čin vojvode. Njegov način vođenja bitke predstavlja pravo remek-delo ratne veštine, a kao izuzetan primer prelaska iz strategijske odbrane u kontranapad, se i danas proučava na najpoznatijim vojnim akademijama u svetu
11 / 23
U toku desetodnevne bitke srpski gubici su iznosili 3.000 mrtvih i 15.000 ranjenih. Austrougarski gubici su bili znatno veći. Bilo je 8.000 mrtvih vojnika, 30.000 ranjenih i 4.500 zarobljenih. Srpska pobeda nad brojno nadmoćnijim neprijateljem je označila prvu pobedu Saveznika u Prvom svetskom ratu.
12 / 23

Nakon završetka borbi, otkriveni su strašni zločini u gradovima i selima, koje je austrougarska vojska počinila nad civilnim stanovništvom. Mnoge od tih zločina dokumentovao je i svetskoj javnost predstavio švajcarski forenzičar Arčibald Rajs

13 / 23
Oduševljen hrabrošću i poštovanjem ljudi s kojima se sretao i zaprepašćen do tada neviđenim zločinima austrijske soldateske nad nedužnim stanovništvom Arčibald Rajs odlučuje da ostane u Srbiji kao dobrovoljac u srpskoj vojsci — Moravskoj diviziji — s kojom je prošao Albaniju, učestvovao u borbama na Kajmakčalanu i proboju Solunskog fronta
14 / 23

Na samo nekoliko stotina metara od najvišeg vrha planine Cer – Šančine (687 m.n.v.)nalazi se Crkva Sv. Jovana Šangajskog. Ova neobična bogomolja posvećena Sv. Jovanu Šangajskom je i spomen-crkva palim srpskim junacima u Cerskoj bici. U porti crkve oslikan je veliki mural sa motivima Cerske bitke

15 / 23
Pogled sa Cera na obronke podno planine na kojima se pre 110. godina vodila slavna bitka. Planina se prolamala od jake puščane, mitraljeske i topovske vatre, zvuka truba i borbenih pokliča vojnika koji su jurišali na neprijatelja
16 / 23
U čast Cerske bitke, u selu Tekeriš, podignuta je Spomen-kosturnica. Gromada u vidu planine, u čijim temeljima su posmrtni ostaci palih ratnika, napravljena od neobrađenog cerskog granita kao da izranja iz zemlje. Na vrhu spomenika je masivni bronzani orao koji u kljunu nosi lovorov venac dok na prednjoj strani dominira grb Srbije ispod koga je ispisan tekst "Vaša dela su besmrtna"
17 / 23
Severno od kosturnice, u nekadašnjoj kapeli, nakon Drugog svetskog rata Narodni muzej iz Šapca postavio je izložbu posvećenu Cerskoj bici. Postavka je svojevrsni čas istorije koji govori o stradanju jednog naroda, herojstvu srpskog vojnika i porazu neprijatelja
18 / 23

Jedna od fotografija (deo stalne postavke) prikazuje srpsku artiljeriju. Koliko je bio silan nalet srpske vojske govori i to da su austrougaski vojnici bezglavo, u panici i neredu, bežali prema Drini i preko nje u Bosnu. Gubeći orjentaciju i vezu sa jedinicom, unezvereni su, prema svedočenjima, u okolnim selima pitali seljanke: „Kazuj, strina, đe je Drina!?“

19 / 23
Deo postavke čini i "Tekeriški peškir" (deo devojačke spreme Perse Spajić iz Tekeriša) koji je ranjeni srpski vojnik Mileta Milutinović uzeo da bi previo rane. Oporavljen nastavio je borbu, prešao Albaniju i učestvovao na probijanju Solunskog fronta čuvajući devojački peškir ne bi li ga vratio, ali je nakon rata saznao da je devojka umrla od tuberkoloze pre udaje
20 / 23

U neposrednoj blizini spomen-kompleksa u Tekerišu nalazi se Crkva Svetog proroka Ilije. U crkvenoj porti se nalazi nekoliko spomenika poginulih ratnika u Balkanskim i Prvom svetskom ratu

21 / 23
Krajputaš u porti crkve Svetog Proroka Ilije posvećen dvojici braće koji su život dali za odbranu Srbije
22 / 23
Iprkos tome što ženama nije bilo dozvoljeno, niti društveno prihvatljivo pristupanje vojsci niti učešće u ratnim operacijama one su nalazile druge načine da stupaju u borbene redove. Mnoge od njih su se istakle svojom hrabrošću i opravdano opravdavaju naziv Heroina Velikog rata. Milunka Savić, Flora Sends, Sofija Jovanović, Natalija Bjelajac su heroine koje su u Prvom svetskom ratu učestvovale kao vojnici, bolničarke i humanitarne radnice. (Učesnica Cerskog marša obučena u uniformu srpskog vojnika)
23 / 23

I baš kao što je letlja oluja pratila prvi dan bitke na Ceru, tako su se nakon završetka Cerskog marša tamni oblaci nad planinom nadvijali, dok se u daljini čula grmljavina. Kao da je priroda, u nekoj nestvarnoj predstavi, ponovo oživljavala krvavu bitku koja se na ovoj heroj planini pre 110 godina odigravala.

Komentar