Ovako stručnjak za energetsku bezbednost, profesor doktor Petar Stanojević komentariše inicijativu za proširenje skladišta prirodnog gasa u Banatskom dvoru.
Premijer Miloš Vučević je prilikom posete podzemnom skladištu gasa u Banatskom dvoru, zajedno sa ministrom rudarstva, direktorom „Srbijagasa“ i ambasadorom Rusije u Srbiji Aleksandrom Bocan-Harčenkom, istakao da je energetska bezbednost građana prioritet države.
Stanojević ističe važnost skladištenja resursa na sopstvenoj teritoriji i opominje da uvek postoji mogućnost da neko pokuša da zloupotrebi tuđe resurse.
„U nekim trenucima jedna zemlja može iskoristiti resurse tuđe zemlje za svoje potrebe. Jednostavno nećete moći da se dokopate svojih resursa, ili ćete imati problema da ih se dokopate u vreme kada vam to baš bude trebalo“, upozorava Stanojević.
Imamo još mesta
Srbija nema samo potencijal da skladišti gas u Banatskom dvoru, objašnjava naš sagovornik, već ima dosta drugih potencijalnih skladišta:
„Taj kapacitet se nekada procenjivao na šest milijardi kubnih metara. Trenutno se u Banatskom dvoru može skladištiti oko 450 miliona kubika, što znači da nam je potencijal skladištenja 12 ili 13 puta manji nego što bi potencijalno mogao da bude“.
Srbija, kaže Stanojević, teoretski zaista može mnogo da proširi svoje kapacitete za skladištenje gasa. Što se samog proširenja Banatskog dvora tiče, u prvoj fazi je bilo predviđeno da se taj kapacitet udvostruči, dok se u narednoj fazi predviđa povezivanje sa gasnim skladištem koje se nalazi u neposrednoj blizini, čime bi se još značajno povećali kapaciteti.
„Koliko Srbiji treba skladišta zavisi od toga koliki nivo sigurnosti želimo da imamo. Po nekim evropskim pravilima, period za koji bi trebalo da imate gasne rezerve računa se kao mesec dana vršne potrošnje. Po drugim pravilima, mogli biste da računate na dva meseca srednje potrošnje. To sve zavisi i od toga koliko bi Srbija imala rezervi mazuta i drugih energenata“.
Da li je dobro imati više skladištenog gasa zavisi od toga koliko su realne mogućnosti jedne zemlje za nabavkom i skladištenjem, ali i od procene rizika. Ukoliko se očekuje da bi zemlja mogla zapasti u veći problem, trebalo bi da se snabde većom količinom gasnih rezervi.
Isto tako, ukoliko nema sličnih turbulencija, nema potrebe praviti ni ogromne rezerve. To je, zaključuje Stanojević, pitanje konkretne ocene koju država treba da donese.
Pogledajte i: