Miran kraj sa malim privatnim kućama i baštama – gradinama, srpskom naučniku je predstavljao oazu mira u koju se vraćao sa svojih putovanja. Nakon što je imenovan za profesora Univerziteta u Beogradu 1905. godine, Jovan Cvijić je kupio zemljište i izgradio kuću na Kopitarevoj gradini u Beogradu
Čim otvore vrata naučnikovog doma (koji je od 1967. pretvoren u Memorijalni muzej), posetioci stupaju u ulazni hol u kojem preovlađuju cvetni ornamenti sa elementima narodnih motiva iz Pirota i današnje Severne Makedonije
Zidnom dekoracijom u ulaznom holu dominira figura sokola koji, držeći u kandžama geoliški čekić, stoji na krugu koji simboliše Zemlju, čime se posetiocima jasno prikazuje zanimanje domaćina.
Knjige, kao simbol nauke na krilima sove i geološki čekić u njenim kandžama, kao deo zidne dekoracije u drugom predsoblju, simbolizuje Cvijićevu mudrost
Jedna od fotografija izloženih u staklenoj vitrini radne sobe je i fotografija maturanata profesora Koste Vujića, među kojima je i Cvijić(označen crvenom trakicom na fotografiji koja čini postavku)
Cvijić je nepunih 40 godina proveo na terenskim istraživanjima reljefa, naselja i stanovništva širom Balkanskog poluostrva, te je neprekidno bio među stanovništvom, koje ga je veoma poštovalao( fotografija Jovana Cvijića i profesora Jovana Žujovića nastala tokom jedne od naučnih ekskurzija deo je stalne postavke)
Srpski geograf Jovan Cvijić (1865-192), osnivač antropogeografije i geomorfologije u Srbiji i Srpskog geografskog društva, rektor Univerziteta u Beogradu, predsednik Srpske kraljevske akademije, počasni doktor pariske Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu, rođen je 12. oktobra 1865. godine.
I pored svog odbojnog stava o politici, prilikom formiranja Jugoslovenske demokratske lige 1918. godine, prihvatio je predlog da bude jedan od osnivača ovog udruženja (detalj sa jedne od fotografija stalne postavke muzeja)
Pored naučnih dostignuća, neprocenjiv doprinos Cvijić je dao u diplomatskim aktivnostima. Bio je član mnogih delegacija koje su imale važne diplomatske misije uključujući neke koje su odlučivale o postavljanju granica širom Balkanskog poluostrva i Evrope. (deo portreta Jovana Cvijića koji je nasliko Uroš Predić)