Tako su oni prokomentarisali upozorenje zamenika ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandra Gruška da bi zbog avanturističkih akcija čak samo jedne ili dve zemlje NATO ukrajinska kriza mogla da se proširi van svojih geografskih granica i dobije potpuno druge dimenzije.
Oblasti vojne aktivnosti gde je NATO gotovo direktno uključen u vojna dešavanja u Ukrajini su satelitsko izviđanje, dronovi koji nadgledaju prostor iznad Crnog mora, planiranje borbenih i terorističkih operacija zapadnih analitičara koji se u to vreme mogu nalaziti bilo gde na Zapadu, kao i isporuka ogromnih količina savremenog naoružanja, objašnjavaju.
Ruski diplomata je upozorio na to da izjava predsednika Francuske Emanuela Makrona o mogućem slanju trupa u Ukrajinu „ukazuje na spremnost da se krene putem eskalacije u vreme kada sam Zapad trpi strateški poraz na terenu“. Ocenio je da su takve reči neprihvatljive.
„U slučaju Makrona, ne govorimo toliko o blefu, koliko o kompenzacionom mehanizmu. Uostalom, Francuska je jedina nuklearna sila u Evropskoj uniji, najveća je vojna država u kontinentalnoj Evropi, koja samim tim istorijski pretenduje na evropsko liderstvo, pri čemu je doprinos Francuske u podršci Ukrajini - minimalan. Ona isporučuje Kijevu oružje mnogo manje od svojih mogućnosti, a u finansijskom smislu njena pomoć je 10 puta manja od pomoći Nemačke. Kako bi nekako opravdao svoje pretenzije na evropsko liderstvo Makron je počeo da se razmeće takvim izjavama o mogućnosti direktnog mešanja NATO-a u ukrajinski sukob“, kaže ruski ekspert Aleksandar Nosovič.
U Makronovim izjavama nema duboke, osmišljene strategije ili političke odgovornosti, već se ovde radi o stvaranju „informacione dimne zavese“ koja bi trebalo da prikrije činjenicu da Francuska nema mnogo interesa da podržava Ukrajinu i da aktivno učestvuje u sukobu.
Međutim, to ne obesmišljava Makronove reči, jer upravo ta neodgovornost političkih elita može da proširi geografski obim sukoba u Istočnoj Evropi, smatra Nosovič.
Neodgovorne elite rasplamsavaju sukob
Prema njegovim rečima, neodgovornost elita i političkih grupa može dovesti do vojnih provokacija i sukoba, pre svega u regionu Moldavije i Pridnjestrovlja i u regionu Baltičkog mora.
„I u Moldaviji i u baltičkim zemljama političke elite, potpuno neodgovorno, zainteresovani se da privuku pažnju na sebe, neadekvatno procenjujući stanje stvari u svetu i sopstvene mogućnosti i mogućnosti svojih saveznika, verujući da će u pomoć priskočiti NATO i ne-NATO saveznici u slučaju vojnog sukoba, a to stvara pretnju širenja geografskog obima sukoba iz okvira ukrajinske krize i to sasvim realno“, uveren je Nosovič.
Snažno raspirivanje rusofobije očigledno je u baltičkom regionu. Takođe, javno mnjenje novih članica NATO-a, Finske i Švedske, ubrzano se zagreva i navikava na pomisao da je sukob sa Rusijom ne samo verovatan, već i neizbežan.
Konflikt je očigledno izašao van granica Ukrajine, pa eksperti ne iljkučuju mogućnost da bi on mogao da se proširi i na druge zemlje, ako NATO u bliskoj budućnosti ne promeni svoj pristup sukobu u Ukrajini i nastavi da stvara eskalaciju.
Upravo sa tim se povezuju Makronove izjave o slanju vojske u Ukrajinu i planovima za isporuku Kijevu američkih vojnih aviona F-16, koji mogu da nose i nuklearno oružje. Uostalom, sve češće se govori o tome da F-16 neće biti bazirani na teritoriji Ukrajine, pošto je infrastruktura u toj zemlji uništena ili oštećena, pa se očekuje da će ti lovci poletati sa aerodroma iz Poljske i Rumunije.
Gruškova upozorenja su želja da se spreči dalja eskalacija
Protivnici Moskve iz zapadnog bloka, koji su pokrenuli ovaj proksi rat protiv Rusije nastavljaju da ga vode, podržavaju i rasplamsavaju na razne načine. Gruško je ocenio da se situacija u odnosima Rusije i NATO „predvidljivo i namerno“ pogoršava.
Prema njegovim rečima, NATO je pokrenuo hibridni rat protiv Rusije, a Vašington i njegovi sateliti učinili su sve da svedu saradnju i kanale dijaloga na kritični nulti nivo. Međutim, po njegovim rečima, Moskva ne namerava da ulazi u vojni sukob sa alijansom, ali je istovremeno poručio da nijedna pretnja NATO-a bezbednostiRusije neće ostati bez odgovora.
U poslednje vreme na Zapadu se sve češće čuju ideje o direktnom oružanom sukobu između NATO-a i Rusije. Kremlj je saopštio da Rusija ne predstavlja pretnju, da nikome ne preti, ali da neće ignorisati akcije koje su potencijalno opasne po njene interese.
Ruski eksperti zaključuju da su Gruškova upozorenja povana sa željom da se spreči dalja eskalacija sukoba.