KULTURA

Priča o tragičnoj sudbini srpske dece zatočene u nacističkim logorima u Norveškoj – 33 anđela

Dokumentarno-igrani filma „33 anđela“ o tragičnoj sudbini srpske dece zatočene u nacističkim logorima u Norveškoj, čiji je autor Branko Dimović Dimeski , prikazan je u Kraljevskom dvoru u Beogradu.
Sputnik
Nakon filma „Logor smrti u Karašjoku“, koji govori o stradanju Srba tokom Drugog svetskog rata u nacističkim logorima u Norveškoj, u srpsko-norveškoj koprodukciji snimljen je i film „33 anđela“ posvećen očuvanju sećanja na tužnu sudbinu više od dve stotine srpske dece koja su tokom Drugog svetskog rata bila zatočena u nacističkim logorima u Norveškoj, nakon što su prethodno prošla kroz logore smrti Jasenovac, Sisak, Stara Gradiška i Staro Sajmište.
„’33 anđela’ je potresna priča o stradanju dece, koja nas podseća na važnost čuvanja sećanja i poštovanja života. U filmu će gledaoci imati priliku da čuju svedočenja logoraša koji su preživeli strahote logora smrti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, kao i potomaka dece stradale u nacističkim logorima tokom Drugog svetskog rata u Norveškoj“, istakao je Branko Dimović Dimeski, autor i producent filma.
Zaslužni za ovu značajnu priču su i režser Goran Vukčević, direktor fotografije Dejan Tršić, koscenaristi Milka Kajganić i Branko Dimović Dimeski, autori muzike Stela Toresen, Andrej Stojanović i Nikola Mitić, kao i stručni saradnici dr Johanes Solberg, Jelena Stojković, Đorđe Bojanić, Branislav Gajić i Aleksandar Dinčić.
"33 anđela" je potresna priča o stradanju dece
Više od 4.000 zarobljenika tokom Drugog svetskog rata deportovano je iz NDH, Srbije i drugih delova okupirane Kraljevine Jugoslavije u Norvešku (od kojih su 95postobili Srbi, većinom oficiri i vojnici Kraljevske jugoslovenske vojske) gde su bili u nacističkim logorima smrti i primorani na prinudni rad.
Od ukupnog broja zatvorenika u Norveškoj, 2.398 se nikada nije vratilo kući. Najmlađi među njima imao je samo 11 godina.
Komentar