Na forumu se razgovara o energetskoj tranziciji, infrastrukturnim ulaganjima u uslovima rastućih kamatnih stopa, obrazovanju, poljoprivredi, ali i o problemuradne snage.
U toku su paneli o transformaciji finansijskog sektora, zatim o konkurentnosti izvozno orijentisanih malih i srednjih preduzeća. Takođe, ovaj dan je rezervisan i za obrazovanje kao i za probleme ekonomske migracije.
„Budućnost bez radnika“
Goran Svilanović je voditelj prvog popodnevnog panela pod nazivom „Budućnost bez radnika“.
On je rekao da je dosta ljudi na različit način shvatilo naziv tog panela, a da oni hoće da pošalju poruku da Srbija ima potrebu za radnom snagom.
„I primetili smo povećan broj stranih radnika koji dolazi da rade u Srbiju. I u stvari hoćemo da porazgovaramo o tome, jer Ekspo 27 bi trebalo da bude veliki investicioni poduhvat. Biće mnogo otvorenih gradilišta. Drugo, energetska tranzicija. U tom kontekstu se govori o tome da li ćemo raditi električne automobile, da li će ih „Fijat“ raditi, što znači da li će biti u funkciji proizvodnja baterija, proizvodnja automobila, kopanje litijuma“, istakao je Svilanović.
Dodao je da je sve to deo jednog procesa koji podrazumeva mnogo veći broj nove radne snage u Srbiji. Zato su napravili ovaj panel kako bi svi mogli da čuju o kojim se problemima radi.
„Ima različitih agencija koje posreduju tu. I to i nije uvek na dobro poslodavaca kojima daju posao, ni na dobro tih ljudi zbog toga što nismo sigurni da li su plaćeni kako treba da budu plaćeni. Kako ih mi prihvatamo kao društvo, da li ima način da ih integrišemo, da oni nas razumeju i da mi njih razumemo“, ukazao je Svilanović, preneo je RTS.
Prošle godine izdate 52.000 stranih radnih dozvola
U Srbiji je u u poslednje dve godine broj stranih radnika dvostruko veći.
Donatela Bratić ističe da je veliki porast izdatih radnih dozvola od 2021. godine kada je bio 23.000, a već sledeće 35.000.
„A 2023. taj broj je narastao na 52.000 radnih dozvola. Ljudi koji nam dolaze su uglavnom iz Ruske Federacije, Indije i Kine, ali dosta veliki broj dolazi iz Nepala, Indije, Šri Lanke i Kube. Što nam govori verovatno i o tome da su oni zaposleni u različitim oblastima, različitim sektorima“, navela je Bratićeva.
Dodala je i da je najveći broj stranih radnika angažovan u građevinarstvu, u raznim servisnim ili usluženim delatnostima, ali i u nekim novim profilima kao što su pomoć u kući i briga o starim ljudima.
Naglasila je i da je veoma važna migraciona politika i da je potreban jedan integrisani pristup koji uključuje sve one koji se bave različitim sektorima u tom migracionom ciklusu.
„Od Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva spoljnih poslova, raznih vidova socijalnih i drugih usluga koje su potrebne, Ministarstvo zdravlja i naravno obrazovanjakoje je bitno zbog njihovih veština i daljih razvoja“, objasnila je Bratićeva.
Uzroci rasta strane radne snage
Svilanović smatra da je prvi uzrok ovakvog rasta strane radne snage, nedostatak domaće radne snage, zbog toga što ljudi odlaze.
„S druge strane, delom uspešnosti nekih politika. Znači, ako vi idete u veliku izgradnju, bilo da je to auto-put, bilo da su to velike objekti, vi imate potrebu za novom radnom snagom. I to su, dakle, povezane stvari“, ocenio je Svilanović.
Istakao je da je ukupan broj zaposlenih u Srbiji u ovom trenutku oko dva miliona i 800 hiljada, a da stranci čine dva odsto od ukupnog broja.
„Ne treba ih doživeti kao konkurente. Treba prihvatiti te ljude, ali to podrazumeva da im se ponudi nekakav servis. Srbija će imati potrebu za novom, kvalifikovanom radnom snagom i mora uložiti napor da te ljude i obuči i da ih pripremi za zanimanja kojasu nama potrebna“, zaključio je Svilanović.
Popodnevni paneli rezervisani su između ostalog i za mesto sporta u biznisu, zatim za teme koje se tiču žena lidera. Biće predstavljene i četiri priče mladih uspešnih preduzetnika.
Drugi dan foruma završiće se onlajn obraćanjem Džefrija Saksa, svetskog ekonomiste i profesora održivog rasta na Kolumbija univerzitetu.
Pogledajte i: