Direktor Centra za istraživanje nesreća Nebojša Petrović kaže da će na osnovu toga dobiti kompletnu sliku.
"Uz ono što smo imali na početku, uz informacije na licu mesta, kroz intervjue sa letačkom, kabinskom posadom i kontrolom letenja, i da to uparimo sa onim što je avion snimio o sebi i kako su piloti upravljali", dodaje Petrović.
Prema onome što je do sada poznato, uzrok nezgode je verovatno neadekvatna procena parametara za poletanje sa manje dužine nego što je planirano, navodi se u izveštaju ove institucije.
Osim vazdušnim, Centar za istraživanje nesreća bavi se vodnim i železničkim nezgodama, što je definisano Zakonom o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju iz 2015. godine, kada je Centar i osnovan.
Jasno je utvrđeno koje događaje i nesreće Centar može da istražuje, a propisano je i da istraga mora da se završi za godinu dana.
"Ono što centar radi, on istražuje sve te događaje, radi utvrđivanja uzroka koji su doveli do tog događaja ili nesreće, a izveštaj koji proizlazi kao rezultat našeg rada ima zadatak da smanji ili anulira mogućnost da se takve nesreće u budućnosti ponavljaju", objašnjava Petrović.
Iskustvo je važno, ali je teško pronaći stručnjake
U Centru rade iskusni saobraćajni i mašinski inženjeri. Takve stručnjake je teško pronaći u našoj zemlji, kažu upućeni.
Iskustvo je važno, jer nekad na terenu nema očevidaca, snimaka niti bilo koje druge informacije. Za svaku nesreću koju istražuju formiraju posebnu radnu grupu.
"Pored stručnjaka koji rade kao stalno zaposleni u Centru, mi imamo bazu podataka stručnjaka koji su spoljni saradnici, to je preko 60 stručnjaka iz raznoraznih institucija. Svaki pojedinačni slučaj je nova radna grupa koja je sastavljena shodno onome šta jeste glavna tematika", navodi Petrović.
Od početka godine Centar je angažovan u istraživanju te avionske nesreće, a 2023. godine vodili su ukupno osam istraga.
Nezgode su nešto učestalije u železničkom saobraćaju, a u najvećem broju slučajeva uzrok je ljudska greška.
Pogledajte i: