Prethodne studije suočavale su se s izazovima, budući da muškarci generalno imaju veći mozak zbog veće veličine tela, što je dovelo do nedoslednih rezultata pri upoređivanju određenih regija mozga bez parametra ukupnog volumena mozga.
Zbog toga su rezultati bili prilično različiti, ističe Vinod Menon sa Univerziteta Stanford.
Kako bi to rešili, Menonov tim koristio je metodu koja beleži aktivnost mozga u funkcionalnom MRI skeneru i prati promene u sinhronizaciji između različitih regija mozga.
Naučnici su razvili AI, obučen na podacima iz projekta Human Connectome, koji uključuje oko 1000 mladih odraslih osoba. Veštačka inteligencija je postigla neverovatnih 90 odsto tačnosti u razlikovanju skeniranja muškog i ženskog mozga tokom obuke i u pojedinačnom testu. Rezultati tog istraživanja objavljeni su u časopisu PNAS.
Važno je naglasiti da je veštačka inteligencija zadržala svoju učinkovitost kada se primenila na skeniranje mozga iz dva različita skupa podataka, od kojih se svaki sastoji od približno 200 pojedinaca iz SAD-a i Nemačke.
Kamil Viliams sa Univerziteta Teksas veoma je zadovoljnadobijenim rezultatima.
Njihova replikacija u uzorcima koji su potpuno nezavisni od projekta čini me sigurnijim u te rezultate, kaže Viliams.
Naučnici priznaju potrebu za daljim testiranjem na većim skupovima podataka kako bi se potvrdila tačnost veštačke inteligencije.
Ako se potvrde, rezultati mogu doprineti razumevanju varijacija zdravstvenih stanja i neuroraznolikosti povezanih sa polom, kao što su depresija, anksioznost i poremećaj pažnje i hiperaktivnost, prenosi portal Zimo.
Menon naglašava važnost razvoja modela specifičnih za pol. Ako ne razvijemo ove modele specifične za pol, propustitićemo ključne aspekte činioca koji na primer razlikuju muškarce s autizmom u odnosu na muškarce iz kontrolne grupe i žene s autizmom nasuprot žena iz kontrolne grupe, pojašnjava na kraju.
Pogledajte i: