Savet EU predložiće najverovatnije Evropskoj komisiji da se u pregovarački proces sa Srbijom, odnosno u poglavlje 35 koje se odnosi na normalizaciju odnosa Srbije i Kosova i Metohije, uvrsti Ohridski sporazum, koji Beograd nije prihvatio.
Ohridski sporazum kao strateško sredstvo
Diplomata i bivši ambasador dr Zoran Milivojević kaže da, ako se to desi, onda je potpuno jasno da je primena Ohridskog sporazuma bio strateški cilj EU prema Srbiji.
„Ukoliko bi se desilo da se taj sporazum ugradi u ovo poglavlje pregovaračkog okvira EU sa Srbijom, to bi dakle značilo praktično de fakto priznanje Kosova. Za nas bi to, naravno, bilo neprihvatljivo i otvorilo bi pitanje nastavka daljih pregovora sa EU,“ izričit je naš sagovornik.
Ovaj predlog ima elemente, ne samo ucene, već liči i na očajnički potez Zapada da nas po svaku cenu natera da priznamo Kosovo kao državu, uvereni, da se nećemo odreći evropskog puta.
„Ideja i namera da se preko Ohridskog sporazuma obezbedi priznanje Kosova od strane Srbije je očigledno postala centralna strategija i direktno uslovljavanje naših pristupnih pregovora. Dakle, više nije sporno da je za ulazak u EU, već i za nastavak pristupnih pregovora, pitanje, to jest, priznanje Kosova uslov Zapada,“ napominje Milivojević.
Na ovo treba gledati kao na strategiju koja je očigledno od početka pojavljivanja Ohridskog sporazuma išla ka ovom, a sve bi trebalo povezati i sa odlaskom ove evropske administracije sa vlasti koja pošto-poto želi da ode sa rešenim ovim pitanjem.
„Pošto ističe vreme i sve su bliži izbori za EP, a ulazi se i u predsedničku kampanju u Americi, sve se ovo poklapa sa onim što je rečeno početkom godine da kosovsko pitanje mora da se reši do kraja ove godine,“ podseća naš sagovornik.
Međutim, Milivojević ne misi da bi naše odbijanje da prihvatimo ovu opciju koja nam se nameće u potpunosti raskinulo naš put ka EU, ističući da ima više opcija i polja na kojima možemo da nastavio saradnju poput ekonomije, obrazovanja i tako dalje, ali i da imamo opciju da se okrenemo drugima.
Srbija ima odstupnicu
Ukoliko bi došlo do toga da pregovori sa EU budu dovedeni u pitanje, Srbiji bi to značajno stvorilo veći prostor saradnje sa drugim zemljama van EU. Sigurno je da bi se ta dinamika saradnje podigla na više stepen nego što je sada. I tu mislim na Kinu, Rusiju, Indiju, Afriku i Aziju i sve koji nisu članovi EU. Svi oni strateški sporazumi o slobodnoj trgovini, recimo sa Rusijom, Kinom i ostalim bi bili i te kako na snazi, i daleko prohodniji nego što je to slučaj sada. Takođe, otvorile bi se i mogućnosti Srbiji da sarađuje sa drugima po svim linijama i političkim i ekonomskim,“ navodi Milivojević.
Po njegovim rečima, jasno da su Srbiji nacionalni interesi preči od bilo čega, i da nema sumnje da, ako bude morala da odlučuje, da se zna za šta će odlučiti.
„Nemojmo zaboraviti ni koliku ulogu Srbija ima za EU u ovom regionu“, zaključuje Milivojević.
Na moguću novu ucenu EU osvrnuo se i srpski predsednik Aleksandar Vučić koji ipak veruje da do ovakve izmene neće doći jer kako je rekao to bi zatvorilo evropska vrata za Srbiju.
On je podsetio da postoje stvari koje su rečene i šta od svega iz Ohridskog sporazuma hoćemo da implementiramo, a šta ne. Ako stave da je članstvo Kosova u UN deo poglavlja 35, onda je jasno da ne žele Srbiju.