Fulminativno zlato bilo je prvi visokoreaktivni eksploziv. Prvi put se spominje 1585. godine u knjizi nemačkog alhemičara Zebalda Švercera i otada je predmet izučavanja akademskih hemičara.
Ova vrsta zlata naime proizvodi neobičan ljubičasti dim prilikom detonacije. Međutim, uprkos vekovima poznatom hemijskom sastavu, naučnici do sad nisu uspeli da otkriju zašto je dim ljubičast.
Prisustvo nanočestica
Iako zvuči čudno da zlato može da oboji nešto u ljubičasto, fulminativno zlato se koristi za oblaganje predmeta ljubičastom navlakom, kao što se rastvori zlatnih nanočestica mogu koristiti za nanošenje ljubičastog sloja na supstrate.
Međutim, niko nije mogao da dokaže tu hipotezu – dosad.
„Naš eksperiment je uključivao stvaranje fulminativnog zlata, zatim detoniranje uzoraka od 5 mg na aluminijskoj foliji putem zagrevanja - kaže Sajmon Hol, profesor hemije sa bristolskog univerziteta.
„Uhvatili smo dim pomoću bakarnih mreža i onda analizirali uzorak dima pod transmisionim elektronskim mikroskopom. Kao što je bilo očekivano, otkrili smo da dim sadrži sferične zlatne nanočestice, potvrđujući teoriju da zlato ima ulogu u nastanku misterioznog dima“.
U planu je upotreba istih metoda radi ispitivanja dima koji proizvode drugi fulminantni metali poput platine, srebra, olova i žive.
Potencijalne primene
Naučnici već razmišljaju o potencijalnim primenama ovog otkrića u brzoj sintezi superregularnih metalnih nanočestica – od koristi u oblastima kao što su medicina, bioinžinjering ili sve što uključuje nanotehnologiju, prenosi IFL Science.