Ime je dobio po liku iz grčke mitologije Pigmalionu (Πυγμαλιων), grčkom vajaru i kralju Kipra koji se zaljubio u statuu žene koju je isklesao u slonovači. Boginja Afrodita se smilovala nad njim i statuu oživela.
Motiv reanimirane statue kao nagrade za umetničko stvaralaštvo inspirisano ljubavlju javlja se i u pričama drugih naroda. Ovaj fenomen često se istražuje u kontekstu obrazovanja, radnih mesta i ličnih odnosa.
Razumevanje Pigmalionovog efekta može pomoći da se bolje razumeju lična uverenja koja oblikuju svet oko nas.
Istraživanje u školi pokazalo snagu fenomena
Pigmalionov efekat je prvi put sistematski istražen u pedagogiji i psihologiji pedagogije šezdesetih godina prošlog veka. Tada su psiholozi Robert Rozental i Lenor Džejkobson sproveli jednu od najpoznatijih studija na tu temu u školskom okruženju.
U svom eksperimentu, nastavnicima je saopštena lažna informacija o tome koji su učenici bolji, a koji imaju potencijal za znatno bolji uspeh.
U stvarnosti, niko od učenika nije prethodno identifikovan kao posebno nadaren. Međutim, rezultati istraživanja su pokazali da su se učenici, za koje su nastavnici smatrali da su napredniji, razvijali značajno bolje u odnosu na druge učenike.
Fenomen je od tada postao poznat kao Pigmalionov efekat, piše portal „Dnevno“.
Moć očekivanja
Pigmalionov efekat funkcioniše kroz „samoispunjavajuća proročanstva“. To znači da naša očekivanja u odnosu na nekoga mogu da utiču na način na koji se neko ponaša i razvija.
Ako verujemo da neko ima potencijal da uspe, često ćemo se prema toj osobi odnositi na način koji podstiče njen rast. Nasuprot tome, ako pretpostavimo da neko nije sposoban ili da neće uspeti, naše ponašanje može da negativno utiče na njegov učinak.
Pigmalionov efekat se široko koristi u različitim aspektima života.
Na primer, u obrazovanju, nastavnici koji veruju u potencijal svih svojih učenika često će ih podsticati da rastu i postignu veći uspeh. S druge strane, nastavnici koji sumnjaju u sposobnosti svojih učenika mogu nehotice da ograniče njihov potencijal.
U svetu rada, nadređeni koji veruju u sposobnosti svojih zaposlenih često će im pružiti više mogućnosti za rast i razvoj. Naravno, važi i suprotno. Nadređeni koji sumnjaju u svoje zaposlene mogu da stvore nepovoljne uslove za rad i smanje njihovu motivaciju.
Pigmalionov efekat takođe igra važnu ulogu u ličnim odnosima. Naše sopstvene predrasude i uverenja o partnerima, prijateljima i porodici mogu da oblikuju dinamiku odnosa i utiču na ponašanje drugih ljudi.
Kako ga prepoznati i iskoristiti?
Prepoznavanje Pigmalionovog efekta može nam pomoći da budemo svesniji naših očekivanja od drugih.
Postavljanje pozitivnih očekivanja može da podstakne rast i razvoj, dok negativna očekivanja mogu da imaju suprotan efekat.
Zato treba koristiti efekat Pigmaliona radi pokretanja pozitivnih promena u svom obrazovanju, poslu i ličnim odnosima.
Treba verovati u potencijal drugih i podržati ih na njihovom putu ka uspehu. Na ovaj način ljudi mogu pomoći sebi i drugima da zajedno ostvare ciljeve i postignu veće zadovoljstvo u životu..