I pored svih zahtjeva, iz Vlade poručuju da će popis biti održan prema planu.
„U ovom trenutku su sve radnje koje su potrebne završene, u toku je kraj edukacije popisivača, uložena su ogromna sredstva i nema nikakvih razloga, osim političkog, da se razmišlja o odgađanju popisa. To je par ekselans statističko pitanje, od toga ne treba praviti politiku“, izjavio je crnogorski ministar finansija Aleksandar Damjanović.
Bojkot popisa je, ocijenio je Damjanović, klasično politikanstvo.
„Ono će najviše koštati onoga ko poziva na bojkot, plus Eurostat je odgovorio da nije zainteresovan da isprati popis. Poslao je poruku da vjeruje u crnogorske institucije, da vjeruje u Monstat, u Ministarstvo finansija i u Vladu“, kazao je Damjanović.
Direktor Monstata Miroslav Pejović je kazao da pozivanje pojedinih političkih subjekata na bojkot popisa predstavlja poziv na kršenje zakona. Ističe da je Uprava za statistiku spremna za popis, i da bi odgađanje bilo rizično i upitno s obzirom da se sa tim poslom kasni.
Ko se boji istine koliko Srba ima u Crnoj Gori
Jelena Božović, poslanica DF-a, izjavila je nedavno za Sputnjik da popis stanovništva treba održati u već planiranom i najavljenom terminu od 1. do 15. novembra.
„Zakon je izglasan u decembru prošle godine, bilo je sasvim dovoljno vremena da se steknu svi organizacioni uslovi da se popis konačno sprovede“, navela je Božovićeva.
Ona je podsjetila da je popis stanovništva u redovnom roku trebalo da se održi još 2021. godine, 10 godina nakon održavanja prethodnog popisa, ali da je bespotrebno odlagan i da se bespotrebno se odugovlačilo.
„Rezultati popisa koriste se kao uzorak i baza podataka za mnoga istraživanja. U nekim zemljama kao što je Irska popis se sprovodi na svakih 5 godina, kako bi se obezbijedila što kvalitetnija baza podataka. Popis stanovništva je tehnička stvar, razlozi zbog kojih popis nije održan u planiranom roku i zašto je ovoliko odugovlačeno isključivo su politički motivisani, smatram da niko nema pravo da uzurpira pravo građana da se na popisu izjasni i da ti podaci budu korisna baza za dalja planiranja. Prije svega potrebna nam je informacija koliko stanovnika živi u Crnoj Gori. Istraživanja pokazuju da se u proteklih 10 godina više od 74.000 stanovnika odavde iselilo, da se u poslednje vrijeme 100.000 stanovnika zbog prisilnih migracija doselilo. Sve to su važne, neophodne informacije kako bi država mogla na osnovu tih podataka da donosi planove i strategije. Zato nije poželjno da iko zbog tehničkih pitanja, a prije svega mislim političkih motiva odlaže popis na kome prvi put nakon 100 godina građani imaju priliku da se slobodno izjasne bez ucjena, pritisaka i straha“, kazala je Božovićeva za Sputnjik.
DPS i njegovi tradicionalni saveznici protiv popisa
Iz DPS su poručili da popisivačima ne treba otvarati vrata.
Ipak, zakon je jasan i kaže da svi koji odluče da zatvore vrata i ne daju podatke ili daju lažne mogu biti kažnjeni novčano od 100 do 500 eura.
Popisu se otvoreno suprotstavljaju iz DPS-a, najveće opozicione stranke, kao i iz tradicionalnih političkih partnera nekadašnje vladajuće partije u Crnoj Gori.
„DPS je stava da osnovni uslovi za popis nisu ispunjeni. DPS ukoliko ne budu ispunjeni uslovi za praćenje vjerodostojnosti će predložiti bojkot popisa“, kazao je v. d. predsjednika DPS-a Danijel Živković.
Bojkot predlaže i SD, uz zahtjev da opozicija bude uključena u proces. I predstavnici albanskog naroda bi da se popis odgodi na mjesec kako bi materijal bio odštampan i na albanskom jeziku.
U tome ih podržavaju Bošnjaci.
Crnogorska konzervativna stranka je organizovala tri dana blokadu puta Podgorica Nikšić, kod Bogetića, zahtijevajući odlaganje popisa.