„Kad bacimo pogled unazad i pokušamo da prozremo u tajnu velikog zla koje se dogodilo prilikom rušenja Njegoševe kapele, groba Njegoševog i zavještanja prosto ne možemo da se otmemo utisku da postoji istorijska paralela između rušenja kapele od strane austrougarske okupacione sile i njenog rušenja u vrijeme komunističkih vlasti“, kazao je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.
„Namjera je bila ista: staviti Njegoša u drugi i drugačiji kontekst, odvojiti ga od Crkve, odvojiti ga od njegovog djela i to djelo protumačiti na drugačiji način. A to je otkrio i sam Meštrović, kako svjedoči njegov sin. Kad su ga pitali što se on toliko bio angažovao oko podizanja mauzoleja, on je rekao da je htio da pomogne Crnogorcima kao mladoj naciji da utvrde svoj identitet“, kazao je Mitropolit crnogorsko-primorski.
On je podsjetio da je Meštrović to izjavio u momentu kad je već bio utvrdio svoje veze sa ustaškom emigracijom i kad je pljuvao na svog najvećeg dobrotvora, koji mu je sve dao – kralja Aleksandra Karađorđevića.
„To bi značilo da se Crnogorci razduhove i postanu neki drugi narod koji do tada nijesu bili. Dakle, zla namjera i jednih i drugih. Ovi su htjeli da podignu spomenik Franju Josifu, a ovi drugi su tobož Njegošu podigli spomenik. Ali je najveća sramota i najveća bijeda ako nekome podižete spomenik koji mu ni po čemu, ama ni po čemu ne odgovara. Što je govorio pokojni mitropolit Danilo, to je faraonsko zdanje, grandomanija“, objasnio je mitropolit Joanikije.
Podsjetio je da su svi umni ljudi tog doba, čiji tekstovi se nalaze u „Sumraku Lovćena“, tada ustali u odbranu kapele, i da su u „Sumraku Lovćenja“ sabrani tekstovi i pristalica i protivnika rušenja kapele.
„Prvi su zapravo vlast i njeni propagandisti, a drugi pisci, slikari, književni i likovni kritičari, stvaraoci… Nadmoć argumenata je, naravno, na strani ovih drugih. Ko pročita `Sumrak Lovćena` biće mu jasno zašto je ova publikacija bila zabranjena dvadeset godina“, rekao je mitropolit.
Na promociji su govorili i Ivan Petrović Njegoš, publicista Jovan Markuš i slikar Đuro Lubarda.
Manifestacija „Njegoševi dani“ trajaće do 2. novembra.