„Ukrajina traži novac jer borbena dejstva iscrpljuju državnu blagajnu“, navodi se u članku.
Naime, zbog planiranog povećanja vojne potrošnje za 50 odsto Kijev prodaje ratne obveznice korporacijama i pojedincima i restrukturira dugove na račun drugih zemalja.
„Ukoliko Vlada ne bude mogla da pokrije budžetski deficit, onda neće moći ni da finansira svoje vojne operacije“, rekao je za list šef Odeljenja za makroekonomska istraživanja brokerske kompanije ICU (ICU) Vitalij Vavriščuk.
Očekuje se da će kompanija ICU u dogovoru sa Vladom ove nedelje početi da distanciono prodaje ukrajinske obveznice privatnim licima u inostranstvu.
Međutim, prema procenama lista, „potencijalne investicije će, najverovatnije, biti kap u moru koje će Kijev morati da ispuni“.
Takođe se ističe da Kijev razmatra i pomoć finansijskih posrednika kao jedan od načina za popunjavanje blagajne. List kao primer navodi međunarodnog depozitara „Juroklir“ (Euroclear) koji dobija profit od zamrznute ruske imovine. Ističe se da je u prvoj polovini godine depozitar dobio 1,7 milijardi dolara kamate od 150 milijardi dolara ruske imovine koja je pod međunarodnim sankcijama.
„Belgijska kompanija 'Juroklir' razgovara sa zvaničnicima EU o prebacivanju dela tih sredstava Ukrajini“, navodi se u članku.
Prema pisanju „Fajnenšel tajmsa“, Evropska centralna banka je ranije upozorila Evropsku komisiju da profit od transakcija sa zamrznutom ruskom imovinom može da potkopa poverenje u evro kao globalnu valutu i da ugrozi globalnu finansijsku stabilnost.
Nakon početka specijalne operacije u Ukrajini, EU i zemlje G7 zamrzle su skoro polovinu ruskih deviznih rezervi u vrednosti od oko 300 milijardi evra. Oko 200 milijardi evra nalazi se u EU, uglavnom na računima belgijskog „Juroklira“.