Kao prvi laureat ove nagrade iz Srbije, Jelena Lengold se našla među istaknutim pesnicima i piscima iz sveta, dosadašnjim dobitnicima ovog priznanja, a to su Vjačeslav Kuprijanov (Švajcarska – Rusija), Filip Tanselen (Francuska), Naso Vajena (Grčka), Nikita Danilov (Rumunija), Kerol En Dafi (Velika Britanija), Valerij Latinjin (Rusija), Slavomir Gvozdenović (Rumunija), Babken Simonjan (Jermenija), Petar Milošević (Mađarska), Enes Kišević (Hrvatska), Olga Martinova (Rusija – Nemačka), Budimir Dubak (Crna Gora), Jirgen Izrael (Nemačka), Husein Dervišević (BIH – Federacija) i Ranko Risojević ((Bih – Republika Srpska).
Poetski maštarijum maternjega jezika
Ovu odluku jednoglasno je doneo žiri Brankovog kola u sastavu: Nenad Grujičić (predsednik), Andrea Beata Bicok i Radmilo V. Radovanović.
„Poezija Jelene Lengold uzima detinjstvo i svakodnevicu kao temporalni i prostorni mizanscen gde se ukazuju stvarnosni likovi i sudbine, događaji i doživljaji običnih ljudi. Prolazno i zemaljsko, zbiljsko i konkretno, predstavljaju osnovu za poetski maštarijum maternjega jezika u knjigama Jelene Lengold. Sve su to svojevrsne poetske kaže što bi se mogle razviti u veće celine, sa neprestanim otkrivanjem obilja čuda iz riznice stvarnosti i života porodice, procesa individuacije i formiranja pogleda na svet“, istakao je žiri u obrazloženju.
U poeziji Jelene Lengold javljaju se, navodi žiri, i gotovo istiniti stihovi o odnosu muškog i ženskog principa, ushita i padova, ljubavi i razlaza, sa finim valerima humora i ironije kao oblika relativizacije ozbiljnosti problema i iskušenja.
„Izražavajući svest o poeziji i pisanju, Jelena Lengold demistifikuje pesnike, njihove živote i vizije, ona peva 'o zvezdama koje ih preteći bodu u ramena' dok ljube 'nepoznate usne'“.
Svet kojem nedostaju radost i sreća
Jelena Lengold, kako su primetili članovi žirija, slika svet kojem nedostaju radost i sreća, a strah se umnožava do pretećih razmera:
„Ona se literarno ne interesuje za takozvane krupne društvene ili istorijske teme, vezuje se za običnog pojedinca, za mali ljudski život pun neočekivanih pitanja i obrta i tu pronalazi svoje razloge za poetsko i spisateljsko delovanje. Susrećemo (anti)junake razočarane životom i svetom, sa velikim volumenom samoće i praznine, ali i likove katarzičnih iznenađenja i promena. I u poeziji i u prozi, manje ili više eksplicitno, Jelena Lengold izražava ultrasvest o nemogućnosti stvaralačke simbioze umetnosti i politike. Ona se oslanja na prekognitivna svojstva talenta koji joj otvara najšira polja stvaralačke slobode“.
Jelena Lengold objavila je zbirke poezije „Raspad botanike“, „Vreteno“, „Podneblje maka“, „Prolazak anđela“, „Sličice iz života kapelmajstora“, „Bunar teških reči“, „Izaberi jedno mesto“ i „Mutni nagoveštaj kiše“, kao i knjige proze „Pokisli lavovi“, „Lift“, „Baltimor“, „Vašarski mađioničar“, „Pretesteriši me“, „U tri kod Kandinskog“, „Raščarani svet“ i „Odustajanje“.
Jelena Lengold dobitnica je značajnih nagrada i priznanja, a njene knjige su prevedene na engleski, italijanski, poljski, danski, češki, bugarski, slovenački, mađarski, makedonski i albanski jezik.
Međunarodna nagrada „Branko Radičević“ biće uručena Jeleni Lengold na svečanom zatvaranju 52. Brankovog kola 18. septembra u najstarijoj srpskoj, čuvenoj Karlovačkoj gimnaziji u kojoj se Aleksije Radičević školovao od 1835. do 1841. godine.