Izjava Milatovića podgrijala je i neka razmišljanja da bi i u Evropi sad moglo brzo doći do neke vrste raskola, koji bi mogao da zaustavi nagli rast popularnosti te politike usled razočaranosti birača u dotadašnje političke elite.
Milatović za stabilnu vladu
Dok Milatović zagovara stabilnu političku vladu, Spajić je prethodnih dana saopštio da pravi vladu bez predstavnika koalicija Za budućnost Crne Gore i URA, što nije dobilo podršku ni nekih poslanika PES-a. Nezadovoljstvo takvim pristupom formiranju vlade iskazali su i Alternativa i Ujedinjena Crna Gora, koje su uskratile podršku mandataru, a koje imaju po jednog poslanika. Postavlja se logično pitanje na kojoj strani bi Spajić mogao da potraži podršku novih poslanika, da li u partijama koje su izgubile parlamentarne izbore i koje su tradicionalni saveznici DPS-a, što bi bilo kršenje izborne volje građana.
Analitičar Vlado Pavićević kaže za Sputnjik da su dvije stvari važne za aktuelni trenutak u crnogorskoj politici.
„Jedno je da je Milojko Spajić, mandatar i predsjednik PES-a, svojim pristupom u kreiranju strukture i sastava nove vlade izazvao veliko nezadovoljstvo i kod onih koji su njegovo saborci iz partije. Imamo sve više njih iz PES-a, a među njima i poslanike te partije koji se javljaju i kažu da nijesu saglasni kako on sastavlja tu novu vladu. Sada imamo i potpredsjednika PES-a i predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, koji je ovom svojom poslednjom izjavom kazao da Spajić razbija tu tridesetoavgustovsku pobjedu 2020. godine i to zajedništvo koje je tada napravljeno. To Spajiću ne može da donese bilo kakvo dobro u političkom smislu, već može samo da mu nanese štetu. Mislim da je to primjerena, opravdana reakcija Jakova Milatovića, naročito imajući u vidu da je on u kampanji za predsjedničke izbore okupio sve političke snage pobjednice 30. avgustovskih izbora i tako ubjedljivo porazio dotadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića“, ističe Pavićević.
Presudna sedmica
Naš sagovornik veruje da će ova sedmice biti presudna za budućnost Spajićeve vlade.
„Ako se tokom sedmice zakaže sjednica Skupštine sa ciljem da se izabere rukovodstvo novog saziva, znači da Spajić ne odustaje od svog viđenje formiranja vlade, i da će ići da formira kabinet koji će podržavati 41 poslanik. Ali ako se ne zakaže sjednica Skupštine Crne Gore to će biti znak da je Spajić evidentirao da on više nema podršku više ni 41 poslanika i nameće se pitanje kako ići dalje, da li ponovno objediniti snage koje su pobijedile 30. avgusta 2020. i od njih sastaviti vladu ili će se ići na vanredne parlamentarne izbore. To je sada otvoreno pitanje”, poručuje u izjavi za Sputnjik Pavićević.
Da li su Srbi loši ekonomisti?
Interesantnu viđenje relacije Milatović - Spajić danas je saopštio poznati podgorički advokat Velibor Marković.
“Koliko god pojedinci kritikovali predsjednika Jakova Milatovića zbog navodnog političkog neslaganja sa Milojkom Spajićem, on je predlaganjem ovog za mandatara, svima zatvorio usta, ispunivši tako moralnu i svaku drugu obavezu prema svojoj ,,bazi". Tu je, makar što se tiče buduće vlade, on svoj dio posla završio i niko nema moralno pravo da mu prebacuje i prigovara da je trebalo i da je morao više“, konstatuje Marković.
On, međutim, skreće pažnju na drugi problem: ukoliko su isključivi motivi Spajića u pogledu rada buduće vlade poboljšanje ekonomskog standarda, te finansijska stabilnost i nezavisnost, što ne treba da zavisi od nacionalnog sastava u vladi, ali tako što će se u taj proces uključiti i albanske partije, kao i provjereno ,,poštena" Bošnjačka stranka, a ne i partije prosrpske provenijencije, onda nema drugog logičnog zaključka osim da gospodin Spajić u Albancima i Bošnjacima vidi dobre, a u Srbima loše, odnosno netalentovane ekonomiste, što baš i nema neke posebne logike, niti smisla.
„Stoga takva argumentacija automatski pada u vodu. Ili neka se javnosti ponudi neka druga, za naivni narod smislenija, da motiv nije samo ekonomski, nego i neki drugi, recimo, sitnosopstvenički ili, jednostavno, gruba greška kao proizvod lakomislenosti, neiskustva, ali i sebičnosti. I ono što mene posebno (a možda i jedino lično) zanima je to što ukoliko se ne budu pronašle skupštinske ,,rezerve" u vidu podrške partija koji nemaju predstavnike u vladi, sve do 49 glasova, funkcija VDT-a će i dalje ostati u v.d.stanju, a biće onemogućen i izbor na neke druge funkcije u pravosuđu, kao i, što je najvažnije, izmjene Ustava Crne Gore. Ovo posljednje će dovesti do blokade mogućnosti za nužnim, opštim izborom sudija i tužilaca, čime će se, do nekih novih parlamentarnih izbora i konstituisanja kvalifikovanije skupštinske većine, reforma posrnulog pravosuđa i dalje odugovlačiti u nedogled”, poručuje advokat Marković.