Ova dozvola izdata je za ograničeni prostor i uz obavezu da na mestu vozača sedi osoba sa vozačkom dozvolom, koja je posebno obučena da kontroliše rad takvog vozila i ima mogućnost da u bilo kom trenutku isključi automatizovani sistem vožnje i preuzme kontrolu nad vozilom.
Šest nivoa vožnje
Savetnik u kabinetu premijera Srbije, Stefan Badža, objasnio je da prema brojnim međunarodnim standardizacijama postoji šest nivoa autonomne vožnje, od nula do pet.
„Nivoi od nula do dva su sistemi podrške vozaču i neke od njih, poput pomoći pri kočenju i parkiranju ili slično, već dugo predstavljaju standardnu opremu velikog broja vozila. Nivoi od tri do pet razlikuju se prema autonomiji vozila u odnosu na vozačke mogućnosti, kao i mogućnost upravljanja u različitim okruženjima“, naveo je Badža.
Srbija je, ukazao je Badža, dozvolila probnu vožnju i testiranje vozila koje je nivoa tri, što su pre toga u praksi uradile samo četiri evropske države.
„Ova činjenica govori da kompanije koje razvijaju autonomna vozila, delove i sisteme za ta vozila, percepiraju Srbiju kao zemlju tog nivoa razvoja“, istakao Badža.
Prema njegovim rečima, takav napredan razvoj autonomne vožnje najbolja je garancija da je Srbija spremna i da ide u dobrom pravcu da u planirano vreme obezbedi i testiranje autonomnih vozila nivoa pet.
Badža je istakao da nas je dosadašnji pristup pozicionirao među naprednije države po ovom pitanju i da ćemo ako tako nastavimo do 2027. godine, na Ekspu, imati autonomna vozila.
Tržište vredno više od 100 milijardi evra
Napomenuo je da tržište autonomnih vozila i njihovog razvoja vredi više od 100 milijardi evra i da će vredeti 20 puta više za 10 godina.
Današnja automobilska industrija sve više se kreće u pravcu razvoja softvera, bilo za kretanje vozila, bilo za druge stvari, poput informacionog sistema koji omogućava sagledavanje kvarova na vozilima, navigacije, ukazao je Badža.
U tom smislu, razvoj vozila jednoj zemlji sve manje je povezan sa postojanjem fabrika koje prave fizičke komponente ili sklapaju vozila, već mnogo više sa razvojem informacionih tehnologija, dodao je on.
„U Srbiji postoji veći broj svetskih tehnoloških kompanija koje razvijaju softver za svoja vozila. Omogućavanje testiranja autonomnih vozila obezbediće okruženje za dodatni razvoj, unapređenje tehnologija i dodatne investicije u našu zemlju. Dobro pozicioniranje Srbije u automobilskoj industriji koja uključuje veliku lepezu različitih ekonomskih aktivnosti jeste garancija da ćemo i u budućnosti biti deo nečega što je važno i što privlači nove tehnologije i investicije i u krajnjoj liniji obezbeđuje razvoj i prosperitet“, istakao je on.
O tome kako gleda na neka etička pitanja koja se nameću kada je reč o korišćenju vozila bez vozača, navodi da su sva istraživanja pokazala da bi veći broj autonomnih vozila doprineo značajnom smanjenju saobraćajnih nesreća, jer su napravljena tako da poštuju sva saobraćajna pravila.
Što pre ova tehnologija bude zastupljenija u saobraćaju, to ćemo pre imati manji broj nesreća, smatra Badža.
„Insistiramo na transparentnosti. Potrebno je da proizvođači i kompanije koje razvijaju softver budu otvoreni o tome kako njihovi sistemi donose odluke, kako bi građani imali poverenja u tehnologiju i kako bi se osiguralo da te odluke mogu biti preispitane“, rekao je Badža.
Na pitanje ko će koga obučavati kada je reč o upotrebi takvih vozila, Badža kaže da je suština veštačke inteligencije upravo u dvostranom odnosu.
„S jedne strane, veštačka inteligencija uči od nas kako treba da se ponaša, a s druge strane, mi učimo kako da živimo sa tom tehnologijom. U ovom slučaju, što više vozilo ide našim ulicama, to će više stvari naučiti, čime raste njihova upotrebna vrednost i mogućnosti“, zaključio je Badža.