Crna Gora je uvođenjem sankcija Rusiji i Bjelorusiji, ističe Drecun za Sputnjik, sebi načinila ekonomsku štetu.
„Ne zaboravite da je Crna Gora prethodnih godina imala koristi i značajan priliv sa tih tržišta. Naši turistički radnici su se bili navikli na goste sa istoka, jer mi u Crnoj Gori, objektivno nijesmo uspjeli da povratimo goste iz Zapadne Evrope, koji su u doba SFRJ bili značajni za crnogorski turizam. Naš turizam je tako struktuiran da je velika razlika između luksuzne ponude - hoteli i objekti sa pet i više zvjezdica, u odnosu na ponudu koju koriste domaću turisti, mislim na turiste iz regiona, a to su objekti sa tri ili dvije zvijezdice. Turisti iz Rusije su poznati kao galantni. Ovdje u Budvi se još prepričava o večerama i proslavama organizovanim za bogate ruske turiste, za koje su računi bili u iznosima od šest cifara”, poručuje Drecun.
On ističe i na dvostruke standarde zemalja sa Zapada, čiji diplomate i ambasadori disciplinuju Crnu Goru da uvodi raznorazne sankcije Rusiji, a njihove zemlje su najveći uvoznici energenata iz Rusije. Zašto se na tom polju razvijene zapadne zemlje ne bore protiv ruskog kapitala, pita se ovaj analitičar.
“U ovoj igri stradaju mali politički igrači i ja zamjeram administraciji u Crnoj Gori, jer je više računa trebalo da vodi o svojim ekonomskim interesima, a ne da slijepo sluša instrukcije stranih diplomata. Mi tako gubimo značajan dio bruto društvenog proizvoda, a nemamo nikakvu ekonomsku nadoknadu za to. Crna Gora nije smjela da zamrzava imovinu pojedinim Rusima, jer za to nije bilo potrebe, a ni pravnog osnova, na šta su upozoravali i naši pravnici”, konstatuje Drecun.
Trostruko manje ruskih turista nego 2019. godine
Podsjetimo, i rekordne 2019. godine gotovo trećinu gostiju činili su turisti iz Rusije i okolnih zemalja, da bi njihov broj počeo da se smanjuje od početka rata u Ukrajini.
Prema posljednjim podacima, Rusa je ove godine bilo tri puta manje nego rekordne 2019. godine.
Naš sagovornik ističe da je ovogodišnja sezona lošija zbog svega toga i navodi podatak koji je objavljen da je na tivatskom aerodromu, tokom ovog ljeta 40 odsto letova manje, u odnosu na 2019. godinu, koja je reper uspješnosti crnogorskog turizma.
“To je direktna posledica zabrane letova za Moskvu i ostale ruske i bjeloruske gradove”, ističe sagovornik Sputnjika.
Drecun smatra da će iz svih ovih razloga turistička sezona biti lošija i da neće ispuniti očekivanja turističkih radnika, niti dostići prognoze iz vlade da će biti rekordna.
“Vjerujem da će iz vlade pokušati da peglaju nekavim pokazateljima, želeći da izvade sezonu, ali treba uzeti u obzir više parametara. Ja tvrdim da je sezona po mnogo čemu lošija, pogotovo po broju turista”, kaže Drecun.
Slabosti turističkog sektora
On ukazuje da ga, više od pada broja gostiju, zabrinjavaju i slabosti koje je pokazala aktuelna turistička sezona u Crnoj Gori.
Slabosti su, kako precizira, i dalje neorganizovan nastup države, kroz lošu sinhronizaciju ministarstva i turističkih organizacija. Takođe, slabost je i želja hotelijera i ugostitelja, trgovaca, taksista, i skoro svih koji čine turistički proizvod da dizanjem cijena kompenzuje lošu pripremu i kratku sezonu.
Drecun smatra da se prvo moraju otkloniti slabosti crnogorskog turizma, pa onda napasti jaka tržišta.
“Crna Gora ima potencijal za najmanje tri milijarde prihoda od turizma. Najveći problem, strukturni, jeste što je naš turizam vrlo malo izvozno orijentisan. Svi elementi turističkog proizvoda su uvezeni i preprodati gostu. Mi prodajemo samo krevet i more”, konstatuje ovaj analitičar.