Kako navodi madridski list, doprinos može biti ekonomski ili, povremeni, kroz kvantitativne tehničke ili logističke načine za kontrolu migracije, prema nacrtu nove evropske uredbe o azilu, koju je predstavilo dežurno švedsko predsedništvo, a o kojoj sada pregovara 27 članica.
Evropska komisija će, u kasnijem koraku, staviti brojke u ovaj obavezan fond solildarnosti.
Moguće je da doprinos bude između 10.000 i 22.000 evra po osobi koja nije dobrodošla, iako se o cifri i dalje priča, naveli su neimenovani izvori.
Regulacija azila, koja uključuje i upravljanje aplikacijama na granici, jedna je od nerešenih tačaka EU migracionog pakta.
Sa sadašnjim pravilima, koja su pokrenuta u migrantskoj krizi 2015, a podstaknutoj, pre svega, ratom u Siriji, kada je desetine hiljada migranata stigle u EU, zemlje na prvoj liniji suočavaju se sa najvećim teretom odgovornosti, a to su Grčka, Španija i Malta.
EU sada želi da uspostavi novi sistem „obavezne, ali fleksibilne solidarnosti“, kažu izvori.
„Sporazumom svi pobeđujemo, uključujući i migrante, jer kada radimo zajedno možemo da dočekamo migrante i izbeglice na uređeniji način i bez rizika po njihove živote“, rekla je evropska komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johanson.
U 2022. godini u EU je registrovano oko 330.000 neregularnih dolazaka iz svih pravaca, što je najveći broj od 2016. godine.
U međuvremenu, organizacije za ljudska prava kritikovale su duh uredbe, za koju kažu da nastoji da „EU pretvori u tvrđavu“.
„Predlozi neće popraviti hronične nedostatke u sistemu azila, već će pre signalizirati želju EU da se zaštiti i blokira podnosioce zahteva“, rekla je ekspert za migracije međunarodne humanitarne organizacije Oksfam, Stefani Poup.