Iz tog resora očekuju da će zahvaljujući olakšanim procedurama za dobijanje dozvola uspjeti da do početka sezone zaposle nedostajuću radnu snagu.
To je ujedno i epilog sastanka kojem su tokom protekle nedelje prisustvovali ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić i predstavnici Privredne komore.
Iako je svima cilj uspješna ljetnja sezona, poručuju da je prioritet bezbjednost pa će za pojedine radnike iz dalekih zemalja provjere biti rigoroznije.
Najviše fale konobari, glavni kuvari, pomoćnici kuvara, sobarice, spasioci.
Nedostatak radne snage ključan je problem naše turističke privrede, poručeno je s konferencije za medije koju je nedavno organizovalo Crnogorsko turističko udruženje (CTU).
Može li turizam donijeti 1,3 milijarde?
Žarko Radulović, predsjednik CTU-a tvrdi da ukoliko se ne odobri dolazak radnika iz dalekih zemalja, nećemo moći ove godine da računamo na prihod od milijardu i 300 miliona eura, nego će, kako je kazao, biti lošije nego prošle godine.
“Imamo desetak hotela koji su odbili značajan broj gostiju i na taj način ugrozili svoju reputaciju, jer nemaju radnike da otvaraju svoje hotele. Hoteli sa 4 i 5 zvjezdica razmišljaju da se preregistruju u motele, da bi lakše obavljali posao”, kazao je tada Radulović.
Aleksandar Jovanović istakao je tim povodom, ispred NVO Udruženje ugostitelja Budve da kao država nijesmo ništa uradili kako bismo ovo preduprijedili.
“Ono što je najveći problem kod nas je administracija, da bi se uvezla radna snaga iz inostranstva.
"Bili bismo srećni kada bismo mogli da obezbijedimo radnu snagu ovdje. Mi raspišemo oglas, ali se malo ko ili čak niko ne javi. Plate u turizmu su veće nego u drugim oblastima. Plate kuvaru su duplo veće nego premijeru Crne Gore ili ministrima”, kazao je Jovanović.
Provjere sezonaca radi bezbijednosti
Kako nadležni najavljuju, čeka nas uspješna ljetnja sezona. Ostalo je još samo da se pronađe radna snaga.
“Nekih 4.000 do 5.000 radnika u ovom trenutku nedostaje, ne pričamo da su to radnici koji će doći iz Nepala, Indije, Pakistana već pričamo i o radnoj snazi iz regiona. Ja se nadam da ćemo ispuniti tu cifru da će naši hotelijeri i ugostitelji imati dovoljan broj radnika za ovu sezonu”, kazao je za Televiziju Crne Gore ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović.
Zato ministri ekonomskog razvoja, unutrašnjih poslova i predstavnici privredne komore traže rješenje kako da obezbijede sezonace koji bi upravo našu zemlju odabrali za rad tokom ljeta.
Za pojedince koji dolaze iz dalekih zemalja, a traže vize za ulazak u zemlju i rad u njoj, provjere će biti rigoroznije, a sve radi bezbjedne sezone.
“To je da imaju istorijat izlaska ulaska u zemlju, radni istorijat, poznavanja engleskog jezika, minimum pokazatelja da stvarno žele da se vrate u zemlju nakon obavljenog posla, minimalne bezbjednosne provjere koje moramo da imao da bi bila data dozvola”, navodi Đurović.
Ko će služiti goste na Crnogorskom primorju?
Za sada, kako kaže ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, imamo oko 600 i nešto zahtjeva koji su obrađeni, polovina je dobila mogućnost da radi u Crnoj Gori polovina je odbijeno iz raznih razloga.
“Uglavnom su to zemlje, Indija, Bangladeš, Nepal i Egipat”, kazao je.
Iz MUP-a poručuju i da je od nove godine 15.000 ljudi poželjelo da radi u Crnoj Gori, no statistika kaže da mali broj njih želi da se oproba baš u turizmu.
“Na sezonsku radnu snagu se odnosi 324 zahtjeva, od čega je 129 neriješeno, a 195 riješeno, nekih 200 zahtjeva u odnosu na 15.000 što je zaista mali procenat”, saopštio je za TVCG načelnik Direkcije za strance, migracije i readmisiju Dragan Dašić.
Razlog je taj, kažu iz MUP-a, što je veliki broj radnika pohrlio u zemlje regiona.
Hrvatska je na primjer za stanovnike Bosne i Hercegovine izdala 40.000 dozvola, za državljane Srbije 20.000, dok je 10.000 državljana takozvanog Kosova dobilo priliku da radi u Hrvatskoj.