Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prestonici Hrvatske postoji oko 300.000 domaćinstava, dok broj stambenih jedinica iznosi oko 393.000.
Pretpostavka je da razlika od 90.000 stanova nisu prazni stanovi, već stanovi namenjeni za kratkoročno ili dugoročno iznajmljivanje, ali je do takvih podataka teško doći, jer je neprijavljivanje stanara, kako bi se izbegao porez, učestalo, prenose hrvatski mediji.
Nešto realističnije brojke praznih stanova daje Hrvatske elektroprivreda, na osnovu broja stanova koji imaju godišnju potrošnju električne energije manju od 500 kilovat-sati, dok je potrošnja prosečnog domaćinstva oko 3.500 kilovat-sati.
Na osnovu tih podataka, oko 47.567 domaćinstava ima potrošnju manju od 500 kilovat-sati godišnje, dok je broj priključaka na struju u prestonici Hrvatske 402.000.
Hrvatski mediji navode da je uzrok tome kupovina nekretnina kao oblik štednje, zaštita od inflacije, trošenje viška zarađenog u turizmu ili kupovina stanova koje će kasnije koristiti deca.
Izračunali su i da je na taj način u stanovima koji nisu u upotrebi „zarobljeno“ čak 7,35 milijardi evra, ali pod uslovom da se radi o prosečnom stanu od 70 kvadrata, čija je cena 2.100 evra po kvadratu, koliko iznosi trenutna cena u prestonici Hrvatske.