Amerikanci pritom, kako ističu stručnjaci, zaboravljaju na zemlje Afrike u kojima vlada glad i kojima je zaista potrebna pomoć u žitu iz Rusije.
Kako je izjavio šef ruske diplomatije Sergej Lavrov tokom sastanka ministara inostranih poslova članica G20, Zapad bez griže savesti sahranjuje sporazum o žitu koji je inicirao generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš.
Prema rečima Lavrova, prepreke za izvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda širom sveta su očigledne, koliko god Evropska unija pokušala sve da ubedi u suprotno.
Amerikancima ne ide u korist sporazum o žitu
Kako kaže za Sputnjik ekspert Ruskog instituta za strateška istraživanja Mihail Beljajev, produžavanje dogovora o žitu ne ide u korist Sjedinjenim Američkim Državama.
„Naša zemlja je najveći izvoznik pšenice i značajan izvoznik žita. I ovaj dogovor bi ojačao autoritet ruske države na međunarodnom tržištu, i to sada kada je u toku specijalna vojna operacija i kada kolektivni Zapad na sve načine pokušava da diskredituje našu zemlju u informacionom ratu“, objašnjava sagovornik Sputnjika.
S druge strane, prema rečima Beljajeva, Amerikancima uopšte nije potreban ovaj dogovor.
„Sjedinjene Američke Države ne interesuje produžavanje dogovora o žitu jer Amerika od njega nema nikakvu korist, čak ni komercijalnu. Vašington, kao i Kanada, obezbeđuju svoje potrebe za žitom. One zato usporavaju proces produžavanja sporazuma zbog Rusije i to rade na sve moguće načine. Amerikanci imaju jak uticaj na političkoj sceni i to im daje mogućnost da se ne obaziru ili da se čak suprostave odlukama Ujedinjenih nacija. Svetska organizacija se istovremeno u velikoj meri nalazi pod pritiskom Vašingtona. On je njen najveći finansijski sponzor“, konstatuje naš sagovornik.
Od Sjedinjenih Država, kako kaže Beljajev, najviše zavisi produžavanje sporazuma o žitu. Ipak, u ovoj situaciji u velikoj meri pitaju se i druge zemlje.
„Konkretno, Zapadna Evropa bi bila zainteresovana da se produži sporazum o žitu. Međutim, ona je potpuno podređena Sjedinjenim Američkim Državama“, naglašava sagovornik Sputnjika.
Africi potrebna pomoć Rusije
Što se tiče samog sporazuma o žitu, prema mišljenju stručnjaka, njegovo produživanje važno je pre svega za zemlje Afrike.
„Jugoistočna Azija se nekako i nosi sa krizom. Osim, na primer, siromašne zemlje poput Bangladeša. Međutim, Afrika je kontinet koji zapravo može da računa samo na pomoć Rusije. A Amerikanci su dosta ravnodušni prema sudbini Afrikanaca. Tamo postoji problem gladi - koliko ljudi samo umre za jednu minutu“, konstatuje ekspert.
Na pitanje kakve su u tom svetlu perspektive za produženje sporazuma o žitu, Beljajev kaže da veruje da će biti preduzete bar neke mere.
„Zemlje shvataju da odsustvo sporazuma o žitu može da izazove humanitarnu katastrofu, ali i prinudnu migraciju, pre svega, stanovnika Afrike u Evropu. Ovo ih može uplašiti i naterati da preduzmu neke mere ne bi li se sporazum produžio“, ističe stručnjak, koji smatra da jedna od mera može biti dogovor između zemalja o izvozu određene količine žita.
„Ne isključuje se mogućnost da neće biti dogovora o tome koja količina žita je potrebna zemljama u razvoju, a koja najsiromašnijim državama“, kaže Beljajev.
Rusija i Ukrajina su, zajedno sa Turskom i UN, u julu prošle godine potpisale u Istanbulu sporazum o ponovnom pokretanju izvoza žitarica iz luka na Crnom moru. Ukrajina je izrazila zainteresovanost za produženje sporazuma a Stejt department je pozvao Rusiju na produženje i proširenje tog sporazuma koji ističe 18. marta. Sporazum se može produžiti samo ako se sa time slože sve strane. O mogućoj obnovi sporazuma šef ruske diplomatije Sergej Lavrov razgovarao je s turskim kolegom Mevlutom Čavušogluom na marginama sastanka G20 u Nju Delhiju. Ruska strana je istakla da je nastavak sporazuma o žitu moguć samo ako se u obzir uzmu interesi ruskih poljoprivrednih proizvođača i proizvođača đubriva u smislu nesmetanog pristupa svjetskim tržištima.