Hoće li Crna Gora ove godine imati i popis, i vanredne parlamentarne izbore
Sprovođenje popisa ne isključuje i održavanje vanrednih parlamentarnih izbora tokom ove godine, smatra Vesko Pejak iz NVO Alternativa nakon što je Vlada Crne Gore usvojila uredbu kojom je predviđeno da se popis održi od 1. do 15. novembra.
SputnikPriča o popisu je, vjeruje Pejak, u suštini potvrda da će biti vanrednih parlamentarnih izbora.
“Pokušava se očajnički pokrenuti priča o tome ko je Crnogorac, ko je Srbin, ko je Mongol a ko Uzbekistanac. U suštini, podjela u Crnoj Gori postoji samo na poštene i nepoštene. Tim nepoštenim odgovaraju nacionalne podjele. Popis neće donijeti ništa novo, osim vrlo bitne informacije da je zemlju u poslednjih 10 godina napustilo bar 100.000 njenih građana. Sve ostalo će ostati u senci te informacije. To je svaki peti građanin sposoban da pokrene nešto u ovoj zaboravljenoj zemlji”, komentariše Pejak za Sputnjik.
On ironično primjećuje da bi većina građana trebalo da se piše na ovom popisu kao "apatrid", to jest kao neko ko nema domovinu ili naciju, a da je što se tiče nacije dovoljno pogledati ko su “nacionalni prvaci”.
“Ko onda za sebe može da piše da je Srbin ili Crnogorac i da se osjeti ponosno zbog toga? Vjerovatno samo osoba koja dijeli ista ubeđenja kao i ovi prethodno pomenuti. Ne, nama slijedi "generalno pospremanje". Tak posle njega možemo da pričamo o nacijama, vjeri, ubjeđenjima i budućnosti”, komentariše Pejak za Sputnjik odluku Vlade Crne Gore da se popis stanovništva, nakon dvije godine kašnjenja , održi od 1. do 15 novembra.
Božović: Biće više Srba na popisu
Poslanica Demokratskog fronta Jelena Božović kazala je nedavno Sputnjiku da se popis odlagao ovoliko vremena samo iz jednog razloga: straha DPS-a, jer će popis stanovništva pokazati da Srba u Crnoj Gori ima mnogo više nego što je to pokazao prethodni popis koji je organizovan pod strahom i tenzijama.
“Popis je zakonska obaveza jer mnogi projekti, planovi, strategije države ne mogu da se rade dok se ne bude znalo koliko država ima stanovnika, koja je starosna struktura stanovništva, kakve su migracije stanovništva. Popis je potreban radi uspostavljanja ravnomjernog regionalnog razvoja jer je loša politika i zapostavljanje sjevera u proteklom periodu dovelo do masovne migracije stanovništva prema centralnoj i južnoj regiji”, naglasila je tada Božovićeva.
Popis neophodan i da se sredi birački spisak
Bivša vlast je, kako kaže naša sagovornica, umjesto da prikupljene podatke pravilno upotrebljava, te podatke zloupotrebljavala, posebno one o nacionalnoj, vjerskoj i etničkoj pripadnosti građana, pa su na osnovu tih podataka Srbe diskriminisali po svim osnovama.
"U prilog tome govori i činjenica da je u godini prije smjene vlasti od 3.988 zaposlenih u javnoj upravi samo 191 zaposleni bio Srbin, odnosno 4,8 posto. Ako pogledamo podatke iz 2011. godine gdje je na popisu bilo 29 odsto Srba, postaje jasno kakvu je politiku bivši režim sprovodio nad Srbima. Najava bivšeg premijera Duška Markovića da će Srbe traktorima protjerati iz Crne Gore na najbrutalniji način je pokazatelj šta je bivša vlast i bivši režim pripremao za Srbe u Crnoj Gori”, ističe Božovićeva.
Popis je važan, kako ističe, i da bi se konačno sredio birački spisak, da bismo izbjegli problem koji imamo u Šavniku, da jedna ista osoba glasa u nekoliko opština u Crnoj Gori, da oni koji decenijama ne žive u Crnoj Gori širom svijeta dolaze jednom u četiri godine samo da glasaju, a onda se vrate u države u kojima imaju trajni boravak, bez želje da se ikad vrate u državu iz koje su jednom otišli za boljim životom.
Nakon 30. avgusta 2020. i promjene vlasti, poručuje Božovićeva, Crna Gora je oslobođena okova DPS-a.
„Mi iz Nove srpske demokratije i DF nemamo nikakav problem sa tim da građani slobodno misle i da se slobodno izjasne, upravo smo se mi iz DF borili za tu slobodu i sloboda je bila i ostala jedan od važnih motiva naše politike. Tako će Srbi moći slobodno da se odrede o svom etničkom opredjeljenju pa će ovaj popis pokazati da Srba u Crnoj Gori ima mnogo više od 28,73 posto kako je to prethodni popis pokazao“, kaže poslanica.
Šta su preporuke UN
Prema preporuci Ekonomske komisije UN za Evropu (UNECE) u period popisa ne bi trebalo da bude izbornih kampanja.
Iz Monstata tim povodom preciziraju da to pitanje definiše preporuka 77 UNECE u kojoj piše:
”Veoma je važno da se period sprovođenja popisa ne preklapa sa glavnim političkim događajima, kao što su kampanje za državne ili lokalne izbore, jer se stanovništvo može dovesti u zabunu u vezi sa navedena dva događaja, što može da ima za posljedicu odbijanje popisivača u domaćinstvu. Nažalost, nacionalni statistički instituti imaju malu ili nikakvu kontrolu nad ovim.
Veoma je važno da se popis stanovništva sprovodi u stabilnom političkom i socijalno sigurnom okruženju u zemlji. U vremenima političke ili vojne nestabilnosti, manje je vjerovatno da će javnost biti spremna na saradnju i sigurnost popisivača ne može biti zagarantovana. Nivo bezbjednosti treba da bude takav da popisivači odrade popisivanje bezbjedno u svim djelovima zemlje.