SRBIJA

Zagreb otkrio karte: Sa Srbima je sporno samo ono što boli Hrvate

Svako ko je mislio da Hrvatska neće praviti prepreke Srbiji na eventualnom putu ka članstvu u EU prilično je naivan. Jer, stav Zagreba je da su otvorena pitanja samo ona koja se tiču Hrvatske i Hrvata, dok ono što se tiše Srba, a naročito Srba iz Hrvatske nije u vidokrugu.
Sputnik
Ovako istoričar Milan Gulić komentariše izjavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da su sa Srbijom, kako je rekao, otvorene relevantne teme. Plenković je to izjavio informisavši vladu o svojim aktivnostima tokom prijema više srpskih zvaničnika, među kojima su bili srpski šef diplomatije Ivica Dačić i ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov.
Sa druge strane, hrvatski predsednik Zoran Milanović u svojim izjavama bio je daleko konkretniji. On je, osvrnuvši se na slučaj optuženih hrvatskih pilota za ratne zločine tokom „Oluje“, izjavio da Srbija mora da zna da dok god misli da diže optužnice protiv hrvatskih generala zbog događaja na teritoriji treće zemlje, neće imati hrvatsku podršku.

Ključan je odnos prema prošlosti

Mnoge, a ponajviše one najbolnije otvorene teme između Srbije i Hrvatske teško će biti zatvorene dok se ne postigne minimalni konsenzus o događajima u prošlosti, ističe Gulić.
„Taj konsenzus znači da se ne spori činjenica da je zločina bilo na svim stranama, da su ljudi patili na svim stranama, da postoje nestala lica svih nacionalnosti, da postoje nekažnjeni ratni zločini, da postoje ljudi koji su godine proveli u zatvoru iako im krivica nije dokazana… U takvoj postavci stvari, nisam siguran kada ćemo stići do toga da se sva otvorena pitanja, koja u prvom redu muče porodice, zatvore“, navodi on.
Prema rečima sociologa Petra Lađevića, što se tiče pitanja suđenja za ratne zločine, Srbija treba da se ponaša konsekvetno svom zakonodavstvu i na pravu zasnovanim temeljima.
„Pretpostavljam da će Hrvatska činiti sve da pokuša da od srpske strane dobije nešto da bi se od tih procesa odustalo. Mislim da Srbija na to niti treba, niti može da pristane. Ali to sve otvara ključnu stvar – odnos prema prošlosti“, kaže Lađević.
Dijametralno suprotni odnos prema prošlosti između Srba i Hrvata uvek će izazivati neki tip konflikta, ali isto tako može da bude i šansa za uspostavljanje dijaloga – da se po istim aršinima, sa istim značenjima govori o zločinima iz prošlosti i u Srbiji, i u Hrvatskoj, zaključuje on.

Dobro je da su razgovori uopšte i počeli

Ipak, bilo kakav otvoreni razgovor o mnoštvu otvorenih pitanja i tema dobra je polazna osnova, ocenjuje Gulić.
„Ono što je sigurno jeste da u odnosu prema Srbiji, i u prošlosti, a i danas između hrvatskih političkih stranaka i pojedinaca nema velikih razlika. To se upravo vidi i u izjavama predsednika i premijera, koji dolaze iz različitih delova hrvatskog političkog spektra. Naravno, predsednik je daleko slobodniji u izjavama i često, rekao bih, govori bez zadrške i neodmereno. I to se videlo i ovog puta, ali to možda i nije loše. Čisto da se zna o čemu se radi i na šta se konkretno misli“, objašnjava on.
Za razliku od Gulića, Lađević smatra da je jaz između Plenkovića i Milanovića toliko dubok da njih dvojica ne mogu da govore istim glasom, makar se radilo i o Srbiji.
On, kako kaže, pretpostavlja da su u razgovorima srpskih i hrvatskih zvaničnika otvorene one teme o kojima u ovom trenutku može da se razgovara. Prema njegovom mišljenju radi se pitanjima nestalih, granica na Dunavu i uspostavljanje što normalnijih odnosa na relaciji Beograd-Zagreb.
Do ovog trećeg najteže je doći, a uspostava što normalnijih odnosa, prema Lađevićevom mišljenju mogla bi da dođe ako se razgovara o onome o čemu nema direktne suprotstavljenosti, dok bi se pripremao teren za razgovore na teme u kojima postoje potpuno suprotstavljeni stavovi.
REGION
Plenković: Uprkos teškom nasleđu, potrebno je pomirenje Hrvatske i Srbije
Komentar