Specijalna operacija u Ukrajini

Obim zapadne pomoći Ukrajini gotovo jednak odbrambenom budžetu Rusije

Od početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini Kijev je dobio pomoć od država i međunarodnih organizacija u vrednosti većoj od 150 milijardi dolara, sledi iz proračuna zasnovanih na zvaničnim izjavama predstavnika vlasti država donatora i podataka objavljenih u medijima.
Sputnik
Gotovo trećina novca, odnosno 48,5 milijardi dolara, izdvojena je za vojne potrebe Ukrajine, prenose ruski mediji.
Ukupan obim zapadne pomoći Ukrajini od početka specijalne vojne operacije je 2,7 puta premašio budžet te zemlje za 2022. godinu (55,5 milijardi dolar). Vojna pomoć Kijevu čini 94,9 odsto odbrambenih troškova Rusije u protekloj godini (51,1 milijarda dolara).
Kako je ranije naglasio predsednik Rusije Vladimir Putin, danas se protiv Rusije „aktivno koriste vojni potencijal i mogućnosti praktično svih glavnih zemalja NATO-a“. Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu je naveo da glavni protivnik Moskve nije ukrajinska vojska nego „kolektivni Zapad“.

Lideri vojne pomoći: SAD, Velika Britanija i EU

Vašington je do ovog trenutka za pomoć Kijevu izdvojio oko 24,2 milijarde dolara, kako u vidu novca, tako i u vidu raznih vrsta naoružanja: od protivtenkovskih kompleksa „Džavelin“ do višecevnih raketnih sistema HIMARS. U poslednji vojni paket, koji je najavljen 6. januara, a vredan je tri milijarde dolara, prvi put će biti uvrštena i borbena vozila pešadije „Bredli“ na gusenicama, samohodne haubice i rakete RIM-7 „Si Sperou“. SAD su pružile i obimnu finansijsku i humanitarnu pomoć Ukrajini, koja je procenjena na 23,7 milijardi dolara.
Na drugom mestu je Velika Britanija koja je saopštila da je Ukrajini predala vojnu pomoć u vrednosti od 3,6 milijardi dolara. London je Kijevu isporučio, pre svega, raketne komplekse „Startrek“ i modernizovane visoko precizne rakete „Brimston 2“. Za ostale vidove pomoći Kijevu izdvojeno je oko 1,8 milijardi dolara.
Evropska unija je preko takozvanog Evropskog fonda za mir uspela da za vojne potrebe Kijeva izdvojio 3,28 milijardi dolara. Za druge vidove pomoći Brisel je obećao Ukrajini 39,96 milijardi dolara, od kojih će Kijev u ovoj godini dobiti više od 19 milijardi. U sumu koju je za Ukrajinu izdvojila Evropska unija nisu uključeni paketi pomoći koje su Kijevu pojedinačno pružile članice EU na bilateralnoj osnovi.
Vlada Nemačke je, bez obzira na brojne žalbe Kijeva zbog odbijanja isporučivanja oružja, već odobrilo vojni izvoz u Ukrajinu u vrednosti od 2,3 milijardi dolara. Berlin je isporučio Kijevu ne samo uređaje „Gepard“ nego i savremene raketne komplekse IRIS-T, kao i samohodne haubice PzH2000. U okviru novog paketa pomoći Kijev će od Berlina dobiti i borbena vozila pešadije „Marder“ i jednu bateriju „Patriot“.
Vojna pomoć Poljske procenjena je na oko dve milijarde dolara, koju čini više od 200 tenkova T-72, nekoliko desetina borbenih vozila pešadije, 18 samohodnih haubica „Krab“ i druga tehnika.
Među zemljama koje su za pomoć Kijevu izdvojile više od milijarde dolara su i Češka (2,1 milijarda dolara) i Japan (1,93 milijarde).
Druge velike zapadnoevropske zemlje, kao što su Španija, Italija i Francuska, izdvojile su relativno skromna sredstva za pomoć Ukrajini.
Francuska skriva detalje svoje vojne pomoći, a zvanično je saopšteno da je ukupna vrednost pomoću u naoružanju 0,58 milijardi dolara. U tu sumu nije uračunato 18 samohodnih artiljerijskih uređaja „Cezar“ i dve baterije kompleksa „Krotal“. Finansijska pomoć Pariza Kijevu je milijardu dolara.
Vojna pomoć Italije Ukrajini je 0,48 milijardi, a Španije – 0,25 milijardi dolara.

Međunarodne organizacije i donatorske konferencije

Ozbiljnu finansijsku pomoć Ukrajini pružile su međunarodne organizacije. Svetska banka je izdvojila 18 milijardi dolara za pomoć Kijevu, od čega je 15 milijardi obezbeđeno u vidu kredita. Međunarodni monetarni fond je Kijevu dodelio još 2,7 milijardi dolara.
Ujedinjene nacije su početkom prošle godine tražile humanitarnu pomoć Ukrajini u vrednosti od 4,3 milijarde dolara, a Kijev je do decembra dobio 3,1 milijardu dolara.
Još jedan oblik podrške Kijevu su donatorske konferencije. Zemlje koje su učestvovale na donatorskom skupu u Danskoj u avgustu skupile su za vojne potrebe Ukrajine više od 1,6 milijardi dolara, a na konferenciji koju je organozivala Velika Britanija, prikupljeno je 1,95 milijardi dolara. Još 6,5 milijardi dolara, koje su prikupile Švedska i Poljska, upotrebljeno je ekonomsku podršku Ukrajini, dok je francuska na donatorskoj konferenciji uspela da prikupi pomoć od 1,1 milijardi dolara.
SVET
Zapad pružio „neviđenu“ pomoć Ukrajini i najavio: Proizvodićemo više oružja
Komentar