On ističe da ovo nije prvi zakon koji je vraćen na ponovno čitanje Skupštini, ali da je u prethodnom periodu, nakon novog usvajanja, Đukanović uvijek potpisivao zakon ali je nepoznanica da li će i ovog puta to uraditi.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nije potpisao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore, već je taj dokument vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, saopšteno je juče iz njegovog kabineta.
Đukanović je u dopisu šefici parlamenta Danijeli Đurović naveo da bi se potencijalnim proglašavanjem tog zakona, njegovim stupanjem na snagu i postupanjem predsjednika „saglasno njegovom tekstu, dejstvu, smislu i duhu“ neminovno otvorilo pitanje očuvanja ustavnosti i zakonitosti, te pravne sigurnosti u političkom i pravnom sistemu države.
Parlament je izmjene zakona usvojio na sjednici 2. novembra, glasovima 41 poslanika.
Zbog izglasavanja izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku, održana su dva protesta pristalica DPS-a i pro crnogorskih snaga.
Za večeras je NVO “Luča” zakazala novi protest ispred Skupštine, a njega su podržali DPS, SDP i SD, kao i sam Đukanović, koji je prema pisanju crnogorskih medija, na Samitu u Egiptu, posvećenom klimatskim promjenama.
Đurović za sredu zakazala sastanak parlamentarnih stranaka
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović pozvala je predsjednike parlamentarnih partija na sastanak u srijedu, radi prevazilaženja političke i društvene krize u Crnoj Gori. Istakla je da je najviše brinu pitanja imenovanja u pravosuđu, pitanja ugrožene bezbjednosti, a smatra da na tom sastanku treba razgovarati i o Zakonu o predsjedniku.
„Imajući u vidu da se država nalazi u političkoj krizi, smatrala sam neophodnim da ponovo otvorim politički dijalog u kom će učestvovati svi predsjednici parlamentarnih partija“, kazala je ona.
Posebno je brine, kako kaže, da smo u ovom izazovnom trenutku ponašanjem i postupanjem svih političkih subjekata došli u situaciju gdje je dovedena u pitanju i bezbjednost u Crnoj Gori.
„Smatram da to izuzetno velikim problemom, i smatram obavezom svih političkih subjekata da nađemo načina da se dogovorimo oko vrlo važnih pitanja koje optetećuju naše društvo. Samom činjenicom da nemamo funkcionalan Ustavni sud lokalni izbori održani u 14 opština još su u fazi čekanja i postoje problemi oko proglašenja rezultata i funkcionalnosti lokalnih samouprava“, poručila je ona.
Naglasila je da je u pitanju jedna od najvažnijih institucija u državi, i da je pred njom više od 3.700 ustavnih žalbi.
Đurović ističe da činjenicom da nemamo Ustavni sud ne postoji adekvatna institucionalna instanca koja će dati odgovore na preispitivanje postupaka i zakonskih rješenja.