„Ne podržavam tu ideju. Zato što ne podržavam upetljavanje Hrvatske u ovaj rat više nego što treba. Konkretni smo i solidarni i to je to. Kao vrhovni zapovednik, neću to odobriti“, rekao je Milanović.
Predsednički veto na dolazak ukrajinskih vojnika
Hrvatska vlada, po zakonu, ulazak stranih vojnika u zemlju može dozvoliti samo uz saglasnost predsednika države, a predsednikov veto može da se „pregazi“ samo dvotrećinskom većinom u Saboru. Ali dvotrećinske većine u parlamentu kojom bi se omogućio dolazak ukrajinskih vojnika u Hrvatsku, teško da će biti, navodi Jutarnji list.
To kaže i Franko Vidović iz Socijaldemokrata, koji su sa svojih 18 poslanika najbrojniji opozicioni klub u Saboru.
„Kada bi sve članice Evropske unije i sve članice NATO-a ravnopravno ušle u tu inicijativu o obuci ukrajinskih vojnika u svojim zemljama, onda bih promislio još jednom o tome i verovatno bih podržao takvu inicijativu. Međutim, ne podržavamo da Hrvatska bude jedna od svega četiri ili pet članica EU na čijoj će se teritoriji obučavati ukrajinski vojnici. Mi smo turistička zemlja, vodimo računa o sebi, nije nam potrebno da dodatno povećavamo bezbednosni rizik odlukom o obuci ukrajinske vojske na svojoj teritoriji“, kaže Vidović.
Sličnog je stava i Peđa Grbin, predsednik SDP-a i vođa drugog po snazi opozicionog kluba poslanika u Saboru.
„U potpunosti razumem zabrinutost predsednika Republike, jer je obučavanje jedne od zaraćenih strana u sukobu uvek rizik. Isto tako, u ovom sukobu nema nikakve nedoumice koja je strana agresor, a ko je žrtva kojoj treba pomagati. Što se konkretnih aktivnosti oko obuke ukrajinskih vojnika tiče, pre bilo kakve odluke u Saboru bitno mi je da znam radi li se o akciji koja je dogovorena na nivou svih država članica EU i svih članica NATO-a. I od toga će zavisiti stav SDP-a“, kaže Grbin.
Bezbednosni rizik za Hrvatsku
Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta rekao je da o tom konkretnom pitanju još nisu raspravljali u poslaničkom klubu, ali da se on lično protivi dolasku ukrajinskih vojnika.
„Lično ne bih dao dozvolu za dolazak ukrajinskih vojnika na obuku u Hrvatsku. Bolje bi bilo ionako skromne novčane resurse usmeriti u obuku naših mladih vojnika. Osim toga, mi smo turistička zemlja pa bi odlukom o obuci ukrajinskih vojnika na teritoriji Hrvatske ušli u nepotreban bezbednosni rizik. Da se samo jedna diverzija dogodi na našem tlu, propala bi nam kompletna turistička sezona i mi bismo se našli u velikim finansijskim problemima“, kaže Mlinarić.
Zeleno svetlo za dolazak ukrajinskih vojnika u Hrvatsku zasad ne bi dali ni zastupnici iz kluba Most.
„Mi bismo to podržali samo u slučaju da je to zajednička odluka svih članica EU. Dakle, Hrvatska ne treba da srlja i da bude jedna od malobrojnih članica Unije na čijoj bi se teritoriji obučavali ukrajinski vojnici. Ukrajincima treba pomoći, ali u sklopu zajedničke evropske politike i zajedničke odluke EU“, kaže poslanik Mosta Nikola Grmoja.
Uz hrvatskog predsednika Milanovića je i šef HSS-a Krešo Beljak.
„Mi ćemo glasati u skladu s onim što je rekao predsednik Hrvatske Zoran Milanović. Dakle, HSS i ja lično mišljenja smo da Hrvatsku ne treba dodatno uvlačiti u rat. Ionako smo već dovoljno uvučeni kao deo NATO-a koji stalno šalje vojnu pomoć. I to je u redu, podržavamo takvu pomoć, ali sve ima svoje granice“, kaže Beljak.
Ukoliko bi se ovi poslanički klubovi izjasnili kako kažu njihovi predstavnici, hrvatska vlada Andreja Plenkovića ne bi imala dvotrećinsku podršku od 101 glasa za obaranje Milanovićevog veta na dolazak ukrajinskih vojnika u Hrvatsku, izračunao je Jutarnji list.