Državni zavod za statistiku Hrvatske objavio je konačne rezultate popisa stanovništva 2021. godine o ukupnom stanovništvu prema polu i starosti, te etno-kulturološkim obeležjima stanovništva.
Prema popisu 2021, Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca (48,17%) i 2.006.704 žene (51,83%).
U odnosu na popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9.64%.
U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28%), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04%), Požeško-slavonskoj županiji (17,88%), Brodsko-posavskoj županiji (17,85%) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05%), prenose hrvatski mediji.
Udeo stanovništva u dobi do 14 godina iznosi 14,27%, a udeo stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,45%.
Rezultati popisa 2021. pokazuju da udeo Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63%, Srba 3,20%, Bošnjaka 0,62%, Roma 0,46%, Italijana 0,36% i Albanaca 0,36%, dok je udeo ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30%. Udeo osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0.33%, a osoba koje nisu želele da se izjasne iznosi 0,58%.
Prema rezultatima popisa 2011, Hrvata je bilo 90,42 posto, a Srba 4,36 posto.
To bi značilo da sada u Hrvatskoj živi nešto manje od 124.000 Srba, dok ih je pre 10 godina bilo nešto manje od 187.000. To je pad od čak 33 odsto u odnosu na 2011. godinu.
U Vukovaru je broj Srba pao ispod 30 posto. Dok je 2011. u tom gradu živelo 34,87 posto Srba, novim popisom utvrđeno je da ih sada u Vukovaru živi 29,73 posto.
Taj podatak imaće i političke reperkusije jer ustavni zakon pravo na službenu upotrebu jezika i pisma garantuje samo pripadnicima nacionalnih manjina koji u opštinama i gradovima u kojima žive čine više od 30 posto ukupnog broja stanovnika, piše Jutarnji list
Prema verskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vernici i ateista ima 4,71%, dok 1,72% osoba nije želelo da se izjasni na pitanje o veri.
Na prošlom popisu stanovništva 2011. katolika je bilo 86 posto, pravoslavaca nešto manje od 4,5 posto, a muslimana oko 1,5 posto. Kao ateista se izjašnjavalo tek 3,81 posto stanovništva, a dodatnih 0,76 posto smatralo se agnosticima. O religiji tada nije želelo da se izjasni 2,17 posto građana Hrvatske.
Prema maternjem jeziku, 95,25% osoba izjasnilo se da im je maternji jezik hrvatski, a 1,16% osoba da im je maternji jezik srpski. Udeo osoba s nekim drugim maternjim jezikom pojedinačno je manji od 1%.