DRUŠTVO

Da li je 2022. najsušnija godina u Srbiji: Vodostaji blizu biološkog minimuma, uključeni alarmi

Na većini rečnih tokova vodostaj je na veoma niskom nivou, blizu biološkog minimuma zbog čega se već izdaju hidrološka upozorenja i alarmi. Najkritičnija situacija je na reci Savi, na mernim stanicama kod Šapca i Sremske Mitrovice, i tu su već pet dana niski plovidbeni nivoi o čemu su poslata i upozorenja.
Sputnik
Pratite Sputnjik i na letovanju

Sputnjik Srbija neometano možete čitati širom Evrope na mobilnoj aplikaciji koju ćete pronaći OVDE. Aplikaciju takođe možete preuzeti i putem linka apkfab.com

U narednih nekoliko dana upozorenja će biti uvedena i na Dunavu, jer je u gornjem toku reke situacija veoma loša. Postoje indicije da bi ovo mogla da bude najsušnija godina sa najvećim posledicama, kaže hidrolog Dejan Vladiković.
Vladiković ističe da merne stanice pokazuju niske proticaje i na Jadru, Kolubari sa pritokama i Mlavi, a da je nešto bolja situacija na slivu Toplice, Jablanice i Veternice i na Starom Begeju u Banatu.
Što se tiče vodotokova, naglašava hidrolog, postoji nekoliko lokacija gde se stiglo do takozvanog biološkog minimuma.
"To su srednji mesečni proticaji koji su jako niski i oni su u par kategorija. To su 80, 90, 95 i 99-procenti što znači da kod niskog proticaja od 99 posto postoji samo šansa od jednog procenta da oni budu još niži. Kada imamo te biološke minimume to utiče na kvalitet vode i na probleme u vodosnabdevanju", poručuje Vladiković u izjavi za RTS.
On dodaje da je to opasna situacija, jer je u rekama manjak kiseonika i doći će do pomora životinjskog sveta.
Hidrolog očekuje da će za nedelju dana i početkom avgusta biti padavina, ali da je to nedovoljno da se popravi hidrološka situacija.
"Jako je bitno napomenuti da su te niske vode ove godine poranile, jer obično kreću od avgusta do septembra. Ove godine su prve naznake malih voda bile već u junu", kaže Vladiković.
Prema njegovim rečima, rano je za sumiranje ove epizode, ali u poslednjih dvadeset godina ovo je osma epizoda. Najizraženije je bilo 2003, 2011, 2012. godine, ali postoje indicije da bi ovo mogla da bude najsušnija godina sa najvećim posledicama.
"Još ćemo pričekati, jer se analize prave početkom jeseni kada se ove epizode završe", dodaje on.
On naglašava da nam takođe ne ide naruku to što je od decembra, januara deficit vode u svim našim akumulacijama konstantan.
"Posle topljenja snegova nije bilo tih nekoliko ciklona koji su karakteristični i koji te zalihe popune. Ovog proleća je to izostalo", zaključuje Vladiković.
Komentar