Pratite Sputnjik i na letovanju
Sputnjik Srbija neometano možete čitati širom Evrope na mobilnoj aplikaciji koju ćete pronaći OVDE. Aplikaciju takođe možete preuzeti i putem linka apkfab.com
„Znači da smo već sada ostali bez 250-300 miliona eura očekivanog prihoda od turizma. Ako se ovakvi trendovi nastave do kraja septembra, gubitak bi mogao narasti do 550-600 miliona eura, što bi sasvim izvjesno uvelo Crnu Goru u recesiju, dvocifreni budžetski deficit i ugrozilo likvidnost budžeta. Rebalans budžeta i novo zaduživanje za finansiranje preglomaznog i preksupog parazitskog državnog aparata i javnog sektora će biti neminovnost. Nakon podizanja kamate američkog FED za 75 poena i rasta kursa USD prema EUR, kamate na tržištu će neminovno porasti , pa će i novo zaduživanje biti sve skuplje”, ukazuje Medojević.
On ističe da treba biti pošten i priznati da su na ovakav kolaps sezone uticali i objektivni razlozi, kriza u Ukrajini i vrlo loše prognoze za ekonomije Evrope do kraja godine, što je sigurno u određenoj mjeri uticalo na pad turističkog prohoda.
Pogrešne političke odluke uništile sezonu
„Ipak, u razlozima za kolaps sezone dominiraju pogrešne političke odluke ove Vlade u pogledu krize u Ukrajini. Crna Gora je trebala da ostane neutralna i da ne uvodi sankcije Rusiji, zato što je i slijepcu bilo jasno da će to debelo koštati Crnu Goru, a da od SAD, EU ili NATO neće dobiti nikakvu kompenzaciju za to. Ova Vlada je vodila politiku drugih država, a ne Crne Gore. Njima su bile važnije instrukcije iz birokratskih centara globalne duboke države, nego interesi svoga naroda i svoje države”, kaže Medojević.
Zbog antiruske i antisrpske histerije ove Vlade ostali smo bez gostiju iz Rusije, Belorusije, Kazahstana, ističe lider PZP-a.
„Turizam je veoma osjetljiv na političke poruke lidera jedne zemlje, na nestabilnosti, tenzije, nasilje, ekstremizme. Turisti ne idu tamo gdje ih dočekuju sa mržnjom, neprijateljski zbog njihove nacije, vjere, jezika. Dritan, Ranko, Rasko, Đurović su zaboravili da se radi uglavnom o ljudima koji naporno rade tokom godine i koji žele da provedu svoj odmor tamo gdje se osjećaju dobrodošli i gdje je usluga koju dobijaju adekvatna plaćenoj cijeni. Vlada i turistički poslenici su izgleda zaboravili da je konkurencija na tržištu sve žešća i da nam Albanija ozbiljno konkuriše. Lično sam se uvjerio u kvalitet njihove ponude i cijene koje su neuporedivo niže nego kod nas. Ideja da se naglim povećanjem cijena na primorju nadoknadi manjak gostiju je rezanje grane na kojoj sjede”, ukazuje Medojević.
On ukazuje da Crna Gora mora da se takmiči sa turističkim velesilama kakve su Hrvatska, Grčka, Turska , Egipat.
„Dritan, Ranko i Rasko bi mogli da pogledaju kako se njihove kolege iz Turske odnose prema turistima iz Rusije. Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan je izjavio da kriza u Ukrajini ne bi trebalo negativno da utiče na turističku sezonu. Nakon molitve povodom početka muslimanskog praznika Ramazanskog bajrama, on je rekao da ruski predsednik Vladimir Putin „veoma razume“ potrebe Turske za prihode od turizma i da se već obavezao da će dati svoju podršku. Turske vlasti planiraju otvaranje posebne aviokompanije za prevoz ruskih turista do turskih odmarališta, nakon što je Evropska agencija za sigurnost vazdušnog saobraćaja suspendovala sertifikate svim ruskim aviokompanijama.Turska očekuje da će preko ove kompanije, čije će sjedište biti u Antaliji, doći oko milion ruskih turista”, ističe Medojević.
On ukazuje na to da je Turska članica NATO i kandidat za članstvo u EU od 1999. godine.
„Ali Turska je, za razliku od Crne Gore, suverena država koja ima vlast koja isključivo vodi računa o interesima svojih građana i svoje države i ne donose odluke suprotne tim interesima. Mi imamo Vladu političkih naturščika i poslušnika globalne duboke države koji ispunjavaju naređenja i instrukcije sa strane, na štetu svog naroda i svoje zemlje”, tvrdi on.
On se pita ko će da plati štetu od 500-600 miliona eura zbog pogrešnih političkih odluka vlasti i kaže da će taj račun otići svim građanima.
U špicu sezone popunjenost privatnog smještaja 30 odsto
U privatnom smještaju, kako je rečeno iz TO Budva, u toj opštini se odmara 15.750 gostiju, ili za 32 odsto manje nego sredinom jula prošle godine, dok je u hotelima registrovano 12.984 turista - sedam odsto manje nego lani. Od ukupnog broja gostiju 3.130 je iz Rusije, 2.275 iz Ukrajine, 4.587 iz Srbije, dok je 1.437 iz Bosne i Hercegovine.
Direktorica Udruženja izdavaoca privatnog smještaja u Crnoj Gori Branka Džoganović naglašava da smo ušli u sam špic turističke sezone, a da je popunjenost kapaciteta privatnog smještaja trenutno oko 30 odsto.
„Značajniji broj gostiju, na osnovu potvrđenih rezervacija, očekuje se do 20. jula. Uglavnom su to gosti iz regiona i dijaspore”, rekla je ona crnogorskim medijima.