U Osmanagića džamiji, bajram-namaz je predvodio Ismail ef. Dacić.
Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić, u juče upućenoj bajramskoj poruci, poručio je da su veliki praznici i važni datumi „uvijek prilika da revidiramo svoje postupke, preispitamo svoje odluke, učvrstimo postignuća“.
Nakon klanjanja bajram-namaza, ljudi uglavnom odlaze na mezarje, kako bi proučili fatihu, prvu Kuransku suru, pred duše umrlih članova porodice. Takođe, Bajram je prilika da ljudi posjete jedni druge, a posebno se Bajramu raduju najmlađi, koji dok traje prikupljaju slatkiše.
Kurban-bajram se naziva i Hadžijski bajram zato što se ovih dana obavlja hodočašće u svetom gradu Meki. Jedan je od pet stubova islama i svaki musliman koji je finansijski i fizički sposoban mora učestvovati u hodočašću bar jednom u životu, a da pri tom ne dovede u pitanje opstanak i normalan život svoje porodice.
Za Kurban-bajram se veže još jedan bitan obred, a to je kurban ili mesna žrtva koja se poklanja komšijama i siromašnima, po čemu i sam blagdan nosi ime. Sama simbolika Kurban-bajrama temelji se na žrtvi i bogobojaznosti.
Kurban-bajram traje četiri dana.