OBAVEŠTENJE ZA SVE ČITAOCE
Zbog učestalih hakerskih napada i ometanja sajta Sputnjik Srbija i naših kanala na Fejsbuku i Jutjubu, sve vesti pratite na kanalu Sputnjik Srbija na Telegramu, a sve video sadržaje na platformi „Odisi“ (odysee.com).
Medojević se boji da političke elite nijesu svjesne toga šta se događa i kako da zaštite crnogorske interese i ekonomiju.
Ozbiljni izazovi
„Crnogorska ekonomija kao posledicu pogrešne neoliberalne privatizacije od 2002. godine ostala je bez sopstvene industrije, bez proizvodnje, posebno bez proizvodnje hrane, oslonjena je samo na uvoz, zavisimo od eksternih faktora. Jedna takva ekonomija je ekstremno osjetljiva na eksterne šokove. Bilo šta da se desi u okruženju ima direktan uticaj na ključne grane crnogorske privrede, ako to možemo nazvati privredom, to su turizam, poljoprivreda i trgovina“, objašnjava Medojević.
Čim se nešto negativno desi van Crne Gore, upozorava on, to ima ozbiljne posledice po likvidnost budžeta, javne finansije i bruto društveni proizvod.
„Sama pandemija kovida 19 uzrokovala je da Crna Gora zabilježi ogromne gubitke. Mi smo tokom 2020. godine imali pad bruto društvenog proizvoda od 18 do 20 odsto, što je bio najviši pad u Evropi i to ukazuje koliko je naša ekonomija ranjiva, i mi se još nijesmo skroz oporavili. I pored nekih pozitivnih rezultata u predhodnoj godini, još nijesmo dostigli vrijednost bruto proizvoda iz 2019. godine“, kaže Medojević.
Gubitak za turizam i do 400 miliona evra
On ukazuje na to da crnogorskoj ekonomiji sada prijeti novi poremećaj zbog rata u Ukrajini.
„Rat između Rusije i Ukrajine nije regionalnog već globalnog karaktera i on će izazvati ogromne poremećaje u globalnoj ekonomiji. Prvi udar tog poremećaja odraziće se i na Crnu Goru. Prvi negativni efekat osjetićemo narednog ljeta u turizmu, gdje ćemo prema mojim procjenama, izgubiti od 300 do 400 miliona eura, jer neće nam doći turisti iz Rusije, Ukrajine…Oko 30 odsto cjelokupnog prihoda u turizmu mi smo imali sa područja Rusije, Ukrajine i dijela Kazahstana…To su sve zemlje koje su pogođene ratom u Ukrajini. Malo će se turista iz tih zemalja odlučiti da ljetuje u Crnoj Gori, jer osim preko Turske, nema ni direktnih avio veza“, ističe naš sagovornik.
On podsjeća da je Crna Gora uvela sankcije Rusiji, na snazi je zabrana letova avio saobraćaja, a kao recipročnu mjeru Rusija je prvi put u istoriji, pošto je riječ o ratnim uslovima, Crnu Goru stavila na listu svojih neprijatelja, zvanično i to u ratu.
„Ja očekujem da će Rusija i jedan dio ličnosti iz Crne Gore, koji su promoteri kampanje protiv Rusije, staviti na listu nepoželjnih i neprijatelja svoje zemlje. To će sve uticati da ruski turisti narednog ljeta ne dođu u Crnu Goru. To će sve imati kao negativnu posledicu u crnogorskom budžetu i pad bruto društvenog proizvoda“, prognozira Medojević.
Gorivo postalo geostrateško oružje
Medojević ističe da je rat u Ukrajini izazvao energetsku krizu, da enormno rastu cijene goriva, plina, energenata… Gorivo je postalo geostrateško oružje između istoka i zapada. Već danas cijene goriva dostižu do sada nezamislive rekorde, a biće još skuplje. Očekuje se, kaže Medojević, i rast cijena ostalih artikala, posebno hrane, žitarica, ulja, šećera.
„Crna Gora od 2003. godine nema robne rezerve, tako da je država onemogućena da interveniše na pravi način u ovakvim kriznim situacijama. Predviđam da će rasti i kamate na obveznice crnogorskog duga, jer je vrijednost naših državnih obveznica pala na svjetskim berzama. Ja sam se javno pobunio protiv njihovog emitovanja. Mi smo mala ekonomija, mala zajednica zbog pogrešne ranije politke, osjetljivi na eksterne šokove našli smo se u turbulentnom prostoru globalne politke, a država nema nijedan mehanizam ekonomske politike, ni državne politike, da zaštiti našu ekonomiju niti naše vitalne državne interese“, kaže Medojević.
Sulude odluke vlasti
Zbog svega toga, on ističe da se zalagao da Crna Gora ne zauzima stranu u rusko ukrajinskom sukobu, i zbog ruskih investicija i zbog ruskih depozita u crnogorskim bankama , a i zbog toga što u Crnoj Gori živi 20 hiljada ruskih državljana.
Oni ovdje imaju nekretnine, stanove, hotele, agencije za nekretnine, svoje biznise, inkorporirani su u crnogorsku ekonomiju….
„Suludim odlukama crnogorske vlasti svrstali smo se na listu neprijatelja Ruske Federacije, i to u ratu, a to povlači niz konsekvenci, i državnih, ekonomskih, biletaralnih, ali i bezbjednosnih. Naša politička elita nije ozbiljno shvatila kompleksnost situacije u kojoj smo se našli. Imamo vladu koje je pala, parlament koji je blokiran, javnost koja je podijeljena i situacija u Crnoj Gori je dramatično loša, imajući u vidu izazove koji su pred nama, ali imajući u vidu i kvalitet političke elite koje bi trebala da dodnosi adekvatne odluke“, kaže sagovornik Sputnjika.
Medojević zbog svega toga ističe da se zalagao za neutralnost Crne Gore u sukobu u Ukrajini.
Vlada će doživeti sudbinu „Titanika“
Što se tiče vlade koja se formira u Crnoj Gori, on joj predviđa sudbinu „Titanika“.
„Crnoj Gori je potrebna vlada nacionalnog jedinstva, da se dogovorimo i po strani ostavimo sve naše razlike, da okupimo sve najbolje u Crnoj Gori i da radimo na stabilnosti u zemlji, da tako lakše prođemo ove turbulencije u svijetu koje neće trajati par sedmica, ovo će trajati nekoliko godina i uspostaviće novi sistem arhitekture globalne bezbijednosti, novi sistem međunarodnih odnosa“, kaže Madojević.
On smatra da je stari sistem bezbijednosti u svijetu nestao, da više nema Ujedinjenih nacija, NATO-a, EU, MMF, Svjetske banke… multirateralne organizacije više ne postoje, sve je to razoreno.
„Kada će se uspostaviti novi balans teško je procijeniti”, kaže Medojević uz konstataciju da ekonomija reaguje na svaku nestabilnost.
„Zato mislim da nas očekuju teški mjeseci, možda i godine“, upozorava Medojević.