KULTURA

Oživeo „Lepenac“, praistorijski stanovnik Lepenskog Vira

Posetioci Narodnog muzeja od danas mogu da otkriju kako je izgledao praistorijski stanovnik Lepenskog Vira putem „Meta Hjuman“ tehnologije koja je nedavno premijerno predstavljena na Ekspo Dubaiju.
Sputnik
Animirano lice i glava jednog nekadašnjeg stvarnog „Lepenca“ u narednih mesec dana mogu da se vide na velikom video bimu, ali i kao mala bista.
Predstavljanje virtuelno oživljenog praistorijskog čoveka u Narodnom muzeju u Beogradu
Rekonstrukcija je urađena na osnovu kostura broj 69 iz Lepenskog Vira, koji se izdvojio po tome što je sahranjen sedeći.
„Pretpostavljeno je da je njegova uloga bila specifična, da je bio drevni šaman. Njegova dobro očuvana lobanja je imala specifičnu individualnost“, navodi antropološkinja Sofija Stefanović koja je prokrenula ovaj projekat.
Lice „Lepenca“ je rekonstruisano zahvaljujući „Meta Hjuman“ tehnologiji, koju je razvila srpska gejming kompanija Trilateral. Projekat je uz podršku nacionalne platforme „Srbija stvara“ premijerno predstavljen na Svetskoj izložbi Ekspo Dubaji.
„Ova tehnologija ima revolucionaran potencijal. Može nam pomoći da ovako oživimo drevne ljude naučno utemeljeno“, ističe Stefanovićeva.
Prema njenim rečima, najpre je napravljena kopija lobanje, na osnovu koje je urađena forenzička rekonstrukcija izgleda, što je na kraju pretvoreno u biokinetički model koji se sada može videti u Narodnom muzeju.
Direktorka Narodnog muzeja Bojana Borić Brešković smatra da je susret sa ovako „oživljenim“ čovekom Lepenskog Vira „prilika da proverimo svoja viđenja i doživljaje prošlosti“.
Borić Brešković je izrazila uverenje da je ovo prvi u nizu projekata koji predstavljaju „neverovatan spoj nauke i gejming industrije“, čime ćemo „nastaviti da unapređujemo ne samo naša naučna znanja o praistoriji već i muzejske postavke“, prenosi Tanjug.
Kompozitor Ljubomir Nikolić i multiinstrumentalista i etnomuzikolog Bojan Milinković su prisutnima na svečanosti u Narodnom muzeju priredili mali koncert svirajući na rekonstruisanim praistorijskim insturmentima, od kojih neki datiraju od pre 19.000 godina.
Komentar