Zašto Zapad vidi u Dritanu glavnog igrača u Crnoj Gori, a ne u Milu

„Postavlja se pitanje: zašto su SAD sada pokrenule pitanje manjinske vlade u Crnoj Gori? Oni su našli zamjenu Milu Đukanoviću u Dritanu Abazoviću, jer im je on lakši i bolji partner od Đukanovića. On im obezbjeđuje da Crna Gora mora da vodi prozapadnu spoljnu politiku i ujedno antirusku, sve dok je članica NATO-a, to jeste, dok ta organizacija ima uticaj u tom dijelu svijeta. Đukanović je uspio da vlada nevjerovatan niz godina svim aspektima crnogorskog društva, pokušao je modifikaciju identiteta, jezika, to su projekti koji su služili njemu lično da se održava na vlasti. To nije rađeno čak ni od 1945. do 1990. godine. Održavanje takvog sistema vlasti postalo je preskupo za SAD“, kaže Đokić.

On ističe da će Abazović voditi prozapadnu i antirusku politiku na spoljnom planu, ali da će za razliku od Đukanovića voditi manje agresivnu procrnogorsku politiku, koja je kod Đukanovića često bili nacionalistička.

„Đukanović je pokušao da stvori novu naciju, Abazović neće napraviti takve korake, već očekujem da će napraviti korake i ka srpskom narodu. On je, mada ne volim to da kažem, lakši za kontrolisanje Americi, jer je pripadnik manjinskog naroda u Crnoj Gori i teško je očekivati da će neko na Balkanu, ko nije iz većinskog naroda, ovladati sa 40 i više odsto biračkog tijela, kao što je to pošlo za rukom Đukanoviću. Abazović će manje i tražiti za sebe od Đukanovića. Ako uspije da amortizuje kadrove DPS-a i njegovo članstvo u narednom periodu i ako Đukanović izgubi sve funkcije, on bi mogao sa svojom strankom da raste do 20 odsto podrške na nekim budućim izborima“, kaže Đokić.

Što se tiče protesta protiv formiranja manjinske vlade na ovakav način i zbog izglasavanja pada vlade i smjene Alekse Bečića sa mjesta predsjednika Skupštine, Đokić smatra da oni neće biti rušilački, već da su homogenizovanje glasača pred veoma važne izbore u Podgorici.

„Protesti zavise od volje onoga ko ih organizuje. Ove proteste organizuju demokrate, koji su neki politički centar, oni nemaju namjeru da bilo koga ruše. Ono što je Dritan Abazović dogovorio sa američkim izaslanikom za Balkan Gabrijelom Eskobarom, očigledno da dio toga dogovora nijesu bile demokrate, ’Ujedinjena Crna Gora‘, ’Prava Crna Gora‘ i ljudi oko Zdravka Krivokapića, kao ni sam premijer. Taj dogovor jeste bio iza njihovih leđa i bio je prevara. Dakle, ti protesti su uvertira u veoma važne podgoričke izbore koji mogu biti vododjelnica šta nas očekuje u budućem političkom životu Crne Gore, a možda budu uvod u formiranje neke nove koalicije, za naredne parlamentarne izbore“, kaže Đokić.

Đokić za Sputnjik procenjuje da će manjinska vlada učiniti sve da vlâda do kraja mandata, do 2024. godine, i da neće biti raspoložena za vanredne izbore.

„Ako ta manjinska vlada bude imala stabilnu poslaničku većinu u Skupštini od 49 poslanika i ako i na izborima u Podgorici Đukanović bude poražen, a URA i ostali postignu dobar rezultat, mislim da će oni pokušati da vladaju do 2024. Ne vidim zašto bi raspisivali vanredne izbore, još ako im se SNP pridruži. Njima treba još da imaju dovoljno glasova za reformu u pravosuđu i tu se raspravlja je li čarobna brojka 49 ili 54 poslanika. URA će tek da raste, na račun DPS-a, jer Abazović ima međunarodnu podršku za manjinsku vladu“, kaže Đokić.

Đokić ističe da SAD, nakon pobjede Bajdena, reaktiviraju priču o „malom Šengenu“, to se sada zove „Otvoreni Balkan“.

„Amerika želi da ima otvorene granice za protok roba iz država gdje žive Albanci, sada se tome pridodaje i Srbija, iz njima znanih razloga. Krivokapićeva vlada je bila protiv ’Otvorenog Balkana‘, mislim da će to manjinska vlada Abazovića prihvatiti“, smatra Đokić.