Fosilni ostaci ovog drveća su pronađeni u stenama, a smatra se da su postojale u periodu Jure pre između 180 i 140 miliona godina.
Danas su preživele samo dve vrste ovih drveća od do sada otkrivenih jedanaest i nalaze se u Kini i Kaliforniji.
U Kaliforniji se nalaze džinovske sekvoje (Sequoia giganteum), koje se smatraju najvećim živim stvorenjima na našoj planeti i samim tim jednim od prirodnih svetskih čuda.
Ime "sekvoja" potiče od poglavice Čiroki Indijanaca, koji je napisao indijansku abecedu na temelju koje su botaničari imenovali stabla. Po njemu je nazvano jedno stablo u parku, a ostala su dobila imena po znamenitim političarima i generalima iz istorije Sjedinjenih Američkih država.
Ovo drveće raste na nadmorskoj visini između 900 i 2500 metara.
Najstariji primerci su stari negde između 2500 4000 godina, a svoju dugovečnost najverovatnije mogu zahvaliti svojoj kori koja može biti debela gotovo jedan metar. Kora je odličan zaštitnik jer čuva stablo od bolesti, insekata, pa čak i od požara.
Vatra može progutati mlada stabla, ali starim retko može da naškodi zbog toga što kora svojom debljinom i velikim procentom tanina koji sadrži deluje kao prirodna izolacija. Zapravo, sekvoji je požar potreban kako bi se njene šišarke otvorile i izbacile semenke koje zatim lakše i brže niču na tlu obogaćenom pepelom.
Sekvoje najbolje uspevaju u planinskom području, a najviše ih ima u blizini reka jer im je za rast potrebno jako puno vode. Pogoduju im i područja s vlažnom klimom koju karakterišu suva leta i snežne zime.
Najveći živi primerak je stablo "general Šerman", koji se nalazi u Sekvoja Nacionalnom Parku. Visoka je 83.8 m sa prečnikom pri korenu većim od 31 metar. Stara je između 2500 i 3000 godina. Ime je dobila po generalu koji je tokom građanskog rata, od 1861. do 1865. godine, sa svojom vojskom dobio za Federaciju ključnu bitku protiv vojske Konfederacije.
U Americi, kao i u Kini, gde još postoji ovo drveće, njihova seča je najstrože zabranjena odgovarajućim zakonima. Iako imaju potencijal da budu prava turistička atrakcija, nedovoljna pristupačnost terena na kome uspevaju je glavni razlog zbog koga nema većih masovnih dolazaka turista u ovim regionima.
Jedinstven drvored u Evropi sačinjen od 29 džinovskih sekvoja nalazi se u Baroševcu kod Lazarevca. Sadnice sekvoje zasadili su stručnjaci Šumarskog instituta iz Beograda, u potrazi za vrstom drveta najpodesnijom za pošumljavanje jalovišta na površinskim kopovima Rudarskog basena "Kolubara", na prostorima gde je završeno iskopavanje uglja. Sve do jedne, sekvoje su se primile i do sada "izgurale" više od 30 metara u visinu, prenosi portal Zelena Srbija.