Institut reaguje na nedavno usvojeni "Zakon o kulturnom nasleđu" u kojem se navodi da "izdanja dubrovačke književnosti, pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno sa 1867. godinom".
U saopštenju, koje prenosi Hina, tvrdi se da je i "dosadašnja srpska kulturna i politička javnost često iskazivala želju i potrebu za prisvajanjem hrvatskoga kulturnog dobra".
Navode da su motivi za usvajanje ovakvog zakona "najverovatnije politički", pa i na, kako kažu, "priznavanje" da je dubrovačka književnost "i hrvatska", a ne samo srpska "kako se donedavno govorilo u srpskim kulturnim krugovima".
Institut smatra, kako navode, "prozirnim i krajnje neprimerenim takav perfidan čin jer su dubrovačka književnost i dubrovačka kultura bili i ostaće isključivo hrvatski, kao jedan od bisera hrvatske hiljadugodišnje kulturne baštine".
Uz podsećanje da je, kako navode, srpska politika nedavno proglasila posebnim, bunjevački jezik, da se, kažu, u Srbiji smatra da je "hrvatski jezik samo jedan od naziva za srpski", iz ovog instituta kažu da je "ovo treći nastavak takve promašene politike".
"Smatramo da je reč o jednako sramnom i nedobrosusedskom, a u krajnjoj liniji kulturno-jezičko neodrživom činu koji zaslužuje krajnju osudu", naveli su iz IHJJ.
Institut smatra da vezivanje Srbije za hrvatsku kulturu i njeno prisvajanje dolazi otuda što , kako navode, garantuje "nekakvu evropsku kulturu i nasleđe koje inače ne bi imali"...
Hina prenosi i reagovanje ministarke za kulturu i medije Nine Obuljen Koržinek, koja je pomenuti zakon nazvala "skandaloznim", Srbiju pozvala da odustane od posezanja za "hrvatskim teritorijama i kulturnom baštinom" i najavila da će reagovati preko Ministarstva spoljnih poslova, preneo je Tanjug.