Badnjak se bere u praskozorje Badnjeg dana, siječe se sa tri udarca, tako da padne ka istoku. Užurbani način života, međutim, najčešći je uzrok nemogućnosti da se na tradicionalan način do badnjaka dođe, pa prodavci, badnjake koje su ubrali, nude na ulici.
Badnjak je simbol drveta koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji, da zagriju staju u kojoj je rođen Isus. Kako običaji nalažu, Badnjak od zore do sumraka ostaje prislonjen uz kuću, i tek potom se unosi, uz posipanje žitom. Nalaže se sa posebnim poštovanjem, uz molitvu za zdravlje, sreću i mir.
Iz Mitropolije crnogorsko-primorske i Eparhije budimljansko-nikšićka ranije je saopšteno da neće organizovati uobičajene kulturno-duhovne programe koji prate nalaganje badnjaka.
„Poslije Svete Liturgije na Badnje jutro, sveštenstvo će blagosloviti badnjake, a svi vjernice će u toku cijelog Badnjeg dana moći da dođu do svojih parohijskih crkava i prilože svoj badnjak, da zapale svijeću i pomole se Bogomladencu Hristu za zdravlje i napredak svoje porodice i svojih bližnjih”, navodi se u ranije izdatom saopštenju Mitropolije.
Badnjaci
© Sputnik / Boban Novović
Imajući u vidu složenu epidemiološku situaciju i odgovornost, u božićne praznične dane, biće služeno i po nekoliko liturgija u svim parohijskim i manastirskim hramovima, gdje to dozvoljavaju crkvena pravila.
„Ovo činimo kako bi se izbjegle uobičajeno velike gužve na božićnim liturgijama, a u isto vrijeme svima koji su se spremali postom i molitvom omogućili da pristupe svetim tajnama Hristovim”, saopštili su iz MCP.