Gračev je krajem novembra izdao u Francuskoj knjigu „Poslednji dani SSSR-a“ (Le jour ou l'URSS a disparu). U knjizi je prikupio sva sećanja na istorijske događaje koji su prethodili raspadu SSSR-a i analizirao uzroke geopolitičke katastrofe i nestanka Sovjetskog Saveza, kao i njene posledice na zemlju i svet.
„Ova tema je aktuelna jer je SSSR, kao prvo, tokom XX veka bio važan politički i geostrateški faktor, reč je o velikoj državi koja je postala supersila i zajedno sa SAD upravljala svetom u periodu Hladnog rata. Drugo, procesi koji su započeti u Perestrojki su doveli do okončanja Hladnog rata i do velikih posledica za celokupnu svetsku politiku“, smatra autor knjige.
Pored toga, navodi on, bez obzira na prethodnih 30 godina, Sovjetski Savez, koga već nema, nastavlja da podseća na sebe i na teritoriji bivšeg SSSR-a, jer se tamo nastavljaju nerazjašnjeni ili novi sukobi.
Razmišljajući o tome da li je SSSR mogao da i nadalje postoji, bivši portparol Gorbačova je izjavio da je zbog toga bilo potrebno da se adaptira prema novom svetu i novom društvu, na šta je i bilo potrošeno šest godina Perestrojke, ali bezuspešno.
„Jednostavniji odgovor na pitanje da li je mogao SSSR i dalje da postoji bi mogao biti to što SSSR posle potpisivanja novog saveznog sporazuma, koji je bio planiran u avgustu 1991. godine, mogao bi da produži svoje postojanje u demokratskoj varijanti dobrovoljnog saveza“, smatra on.
Prema rečima Gračeva, Gorbačov smatra da bi očuvanju SSSR-a zasmetala dva događaja: puč u avgustu 1991. godine u Moskvi i Beloveški sporazum trojice predsednika, koji su na sebe preuzeli odgovornost za raspad zemlje.
„Međutim, to je površan odgovor, jer je potrebno pitati u kakvom obliku se mogao sačuvati SSSR? Da li u tom obliku u kome je napravljen? Naravno, ne, jer je on zavisio od represivnog i totalitarnog režima. On nije bio dobrovoljna tvorevina, već ideološki nastavak Ruske imperije sa zaostalom, arhaičnom i nekonkurentnom ekonomijom. Moglo bi se reći da je Perestrojka bila poslednja šansa za očuvanje Sovjetskog Saveza, koji se, nažalost, raspao", izjavio je portparol bivšeg predsednika SSSR-a.
Faktički, Sovjetski Savez je prestao da postoji 25. decembra 1991. godine, kada je predsednik SSSR-a Mihail Gorbačov u obraćanju sovjetskom narodu izjavio da više neće biti predsednik. Tome je prethodio sporazum koji su 8. decembra potpisali lideri Rusije, Belorusije i Ukrajine. U njemu je napisano da SSSR prestaje da postoji i proglašeno je stvaranje Zajednice nezavisnih država (ZND). U istoriji je ovaj čin zapisan kao Beloveški sporazum.
Još 1990. godine su sve savezne republike prihvatile deklaraciju o državnom suverenitetu. Kako bi se zaustavio raspad zemlje, 17. marta 1991. godine je održan referendum za očuvanje SSSR-a. „Za" je tada glasalo 76,4 odsto glasača. Na osnovu rezultata referenduma u proleće-leto 1991. godine razrađen je nacrt ugovora o „Savezu suverenih republika", čiji je potpisivanje bilo planirano za 20. avgust. Međutim, potpisivanje se nije održalo zbog pokušaja državnog udara 19-21. avgusta 1991. godine, koji je u istoriji zabeležen kao Avgustovski puč.