Kako Rezolucija Saveta bezbednosti UN nije prepoznala instituciju visokog predstavnika i OHR, Kristijanu Šmitu predstoji mirenje sa statusom koji je sve vreme uživao u očima Republike Srpske - da je građanin Savezne Republike Nemačke na proputovanju kroz Bosnu.
Ali kako stvari stoje, on bi uskoro mogao biti i krivično gonjeno lice sa prebivalištem u Nemačkoj. Za početak, rečima srpskog člana Predsedništva BiH Milorada Dodika, Šmit bi mogao da se suoči sa pravnim posledicama zbog lažnog predstavljanja.
„Kakva blamaža. Čudi me da je čovek tog političkog iskustva sebi na kraju mogao to dopustiti“, prokomentarisao je Dodik.
More problema za gospodina Šmita
Pravnik Milan Tegeltija, savetnik srpskog člana predsedništva BiH, kaže u razgovoru za Sputnjik, da kada govorimo o tužbi protiv Šmita moramo uvažiti nekoliko činjenica.
„Kristijan Šmit nema nikakav formalno pravni legitimitet. On nije imenovan na odgovarajući način pa prema tome on nije visoki predstavnik u BiH, nego ima status stranca koji je tu prisutan samo zato što je svojom voljom došao. To znači da on ne poseduje diplomastki imunitet koji mu je obezbeđivao status visokog predstavnika jer on nije potvrđen u Savetu bezbednosti UN. Iz navedenog proizilazi more problema sa kojima gospodin Šmit mogao da se suoči“.
Prvi je, kaže Tegeltija, trošenje sredstava samog OHR-a. On napominje da u troškovima i finansiranju OHR-a kontrabuira puno zemalja, pa svaki trošak ove organizacije ostavlja prostor za upitanost na koji način su sredstva trošena od strane potpuno nelegitimnih lica.
Drugi problem sa kojim mogao da se suoči je, kaže, u samoj BiH.
I treća odgovornost s kojim bi mogao da se suoči u zemlji iz koje dolazi je odgovornost za preduzimanje radnji koje se mogu eventualno smatrati narušavanjem krivičnih normi.
„Zbog narušavanja pravnog poretka BiH ili ustavnopravnog poretka RS on bi mogao da snosi krivnopravnu odgovornost ili građanskopravnu odgovornost ukoliko se uspostavi da je pokretao akcije koje su mogle da nanesu štetu bilo entitetima bilo pojedincu u RS“.
Pred sudovima u BiH, Republici Srpskoj i Nemačkoj
Kada je reč o sudovima pred kojima bi odgovarao, Tegeltija kaže da su različite vrste nadležnosti sudova koje se mogu aplicirati u svakom pojedinačnom slučaju u zavisnosti od onoga za šta bi u konkretnom slučaju bio tužen.
„U zavisnosti od postupaka gospodina Šmita zavisi i izbor eventualnih pravnih akcija koje se mogu preduzeti protiv njega lično, a s obzirom na karakter akcija zavisi i sud a to mogu biti primarno sudovi kako u BiH i u RS tako i u Saveznoj Republici Nemačkoj".
Šmit ne rizikuje, smatra naš sagovornik, da naruši kredibilitet jer on i nema kredibilitet budući da iza njega stoji nepostojeći autoritet OHR, ali zato može da naruši kredibilitet zemalja koje su ga delegirale.
„S obzirom na činjenicu da se on lažno predstavlja kao visoki predstavnik proizilazi da bi svaka nova pravna akcija gospodina Šmita dodatno narušila kredibilitet zemalja koje su ga delegiralae i tako došle u situaciju da trpe lične posledice“.
Najavu Milorada Dodika da će naći mehanizme i pokrenuti tužbu protiv Šmita, Tegeltija smatra opravdanom.
„Srpski član Predsedništva ima ne samo pravo da iznosi svoje političke stavove i preduzima akcije kojima bi zaštitio RS i srpski narod, već mu je to i obaveza“.
Eventualne pretnje koje bi mogle da uslede, s obzirom da RS godinama opstajava uprkos pritiscima, nisu i ne mogu biti, zaključuje Tegeltija, ograničavajući faktor.