Šezdeset magaraca na imanju porodice Saveljić u selu Gradina, desetak kilometara od Podgorice, žive magareću bajku, uz ozbiljnu muziku, koju slušaju od sedam do 19 časova, ali ne ljenčare, već i donose višestruku korist.
Darko Saveljić je po profesiji ornitolog, koji je 20 godina išao redovno da gleda ptice na ulcinjskoj Solani. Vraćao bi se često preko Ostrosa, pored jezera, zbog atraktivnog panoramskog puta.
„Prvih godina smo morali da izlazimo iz kola i tjeramo magarce sa puta koji zalegnu po njemu i uživaju. Nakon nekoliko godina vidim, put slobodan. Odem na stočnu pijacu, prije nekih sedam godina, i tada je magarac koštao 25 evra. Kupuju ga samo lovci da jeftino nahrane svoje pse. Odem do Monstata — po poljoprivrednom popisu iz 2010. u Crnoj Gori ima magaraca, mula i mazgi 500 komada. Odbiješ mule i mazge, nema dakle 150 magaraca. Ja kupim dvije magarice Martu i Drinu i na Fejsbuku objavim da imam farmu, kad post isprate sa sto lajkova, naredni sa dvjesta…Objavim: ko želi može da vidi moje magarice i nek donese kilogram šargarepe kao ulaznicu. I tako to krene. U to vrijeme magarci su bili ugroženija vrsta od pelikana. Farmu sam napravio da bih zaštitio magarca od izumiranja. … Sada magarac na stočnoj pijaci košta od 200 do 250 evra. Svi bi da kupe magarca, odjednom je postao draga i mila životinja”, priča Saveljić.
Deca hrane magarce
© Sputnik / Boban Novović
Da magarci i magarice na imanju Saveljića imaju tretman kakav zaslužuju, pokazuje i sitnica da svako od njih ima svoje ime, Drina, Hajla, Mandarina, Jutro, Đina, Kremic, Muzika, More…tako se zovu i odazivaju kad im se ime pomene.
Posjeta farmi je nedjeljom, radnim danima su organizovane posjete škola i vrtića.
„Posjeta farmi je besplatna za djecu sa autizmom i njihove roditelje, za djecu koja imaju razne probleme i u kolicima su. Pogotovo prija djeci sa autizmom, ovo je za njih prava terapija, neće se ona izliječiti i promjeniti, ali taj kontakt sa magarcima im prija, počinju da ih maze, da se zbližavaju sa njima, roditelji kažu da su djeca manje agresivna nakon posjete farmi, ima ih koji redovno dolaze. Dirljivo je vidjeti kako ona osjećaju životinje, a magarci su strpljivi, što takvoj djeci odgovara”, priča Darko.
Farma je i azil za dosta starih magaraca. Saveljić kaže da Crnogorci nijesu suviše empatični prema životinjama, ali da se i to mijenja.
„Ljudi su magarca, konja, često kod nas tretirali samo kao mašinu, da radi, vuče, ne tretiraju ga kao živo biće. Ovdje magarci i magarice imaju mirnu starost, zasluženo, rekao bih. Magarac je dio crnogorske prirodne i kulturne baštine. U krševitom dijelu Crne Gore nekada nije bilo porodice da nije imala magarca, imalo ih je na hiljade. Magarci su bili da nose, rade, pomažu čovjeku…Ljudi su onda otišli u gradove, došli su motokultivatori, traktori…magarci, konji su zaboravljeni. E, ja sam se potrudio da dobiju, po meni, zaslužen tretman”, kaže Saveljić.
Na imanju porodice Saveljić 60 magaraca žive magareću bajku, uz ozbiljnu muziku.
© Sputnik / Boban Novović
Priča da su mu vukovi prije četiri godine u sred bijela dana zaklali magaricu, bježali od požara, pa iz planine nabasali na njegovo imanje. Sada su tu kao čuvari i tri psa, vučjak, doga i jedan domaći.
Od kada je otvorena, farmu je posjetilo 80.000 ljudi. Sedamdesetoro djece iz KUD-a „Mirko Srzentić“ družilo se danas sa magarcima na farmi Saveljića.
Muzej u čast magarca
Saveljić kaže da je želio da podigne spomenik magarcu, kao najzahvalnijem saradniku čovjekovom u teškom životu na crnogorskom selu, ali se opredijelio za muzej.
„Moj rođak Miladin, koji je sa Solunskog fronta otišao u Vojvodinu i tamo kupio od Njemaca, prije Drugog svjetskog rata, gvozdene alatke za obradu zemlje, donio ih je u Crnu Goru i sada su izložene u našem dvorištu“.
Tu su ralice, kosačice…sve ih proizvela Firma Lans koja danas radi kombajne.
Poseta farmi je nedeljom, radnim danima su organizovane posete škola i vrtića
© Sputnik / Boban Novović
Saveljići su već pet puta organizovali Novogodišnji bal na kome se na farmi okupi više storina ljudi.
Mlijeko kao lijek
Na farmi Saveljića magarice muzu, a poznato je da je njihovo mlijeko lijek za sve plućne bolesti, njime se liječi takozvani suvi ili magareći kašalj.
„To je najkvalitetnije mlijeko koje postoji, kao majčino praktično, dobro za sve plućne, kožne bolesti, ima dva prosto proteina, monoglobine uglavnom. Ako se redovno pije deset dana dobro je za psorijazu, ozdravi potpuno organizam“, kaže Darko.
Litar magarećeg mlijeka košta 50 evra, a Saveljić ističe da ga redovno doniraju bolesnicima koji imaju šećer, rak, zatim dobrovoljnim davaocima krvi, medicinskim radnicima koji boluju od korone, ljeti vatrogascima.
I ruski turisti dolaze na farmu
Saveljić kaže da Ruse izdvaja od svih stranaca koji dolaze na njegovu farmu to što oni vole životinje i to se odmah vidi.
„Njemac dolazi da vidi atrakciju, drago mu je što je sve zaokruženo prirodom, a Ruse izdvaja to što vidiš da vole životinje. Nema Rusa koji je došao, a da nije pitao mogu li da poljubim magare. Imaju tu nježnost prema životinji. Ima dosta ljudi slikara Rusa koji dolaze, nekoliko njih dođu taksijem, rašire štafelaj i slikaju magarce. Tako da su slike mojih magaraca širom Rusije. Po majicama, šoljama za kafu“, priča Darko.
Magareće mlijeko — lijek za plućne bolesti.
© Sputnik / Boban Novović
Tokom 2019. imao je 3.000 posjetilaca iz Njemačke, ali zato što je korona bila prošle godine Njemci slušaju svoje vlasti koje su Crnu Goru stavljale na crvenu listu. Tokom ovog ljeta bilo je najviše Francuza.
O Darkovoj farmi magaraca su pisali svi svjetski mediji: BBC, Loneli plant, ARD,TV Arte, Jaho, preporučio je Rajaner, postala je hit na društvenim mrežama…Kod Saveljića su odsijedali i stranci koji su im pomagali oko posla održavanje farme. Darku inače u ovom poslu pomažu i roditelji.
Priprema dvije knjige o životinjskom svijetu
Darko Saveljić ne zaboravlja ni svoju osnovnu profesiju.
Radi na knjizi gdje će biti popisane sve vrste ptica u Crnoj Gori. Još je veći zalogaj knjiga biodiverziteta Crne Gore, u kojoj će biti pomenute sve vrste, od insekata, preko gmizavaca do krupnih zvjeri.
Na jednom mjestu će prestaviti kompletnu prirodu Crne Gore.