Poskupljenje energenata uzdrmalo je evropsku ekonomiju, pa je od jedan od ključnih faktora zašto je inflacija u evrozoni dostigla najviši nivo u poslednjih 13 godina – 3,4 odsto za mesec septembar.
Analitičari smatraju da inflaciju uzrokuje porast cena energenata i na osnovu trenda rasta upozoravaju da će nervoza na tržištu, verovatno, potrajati tokom cele zime.
Veliki uticaj na potražnju za energentima će, naravno, pored potreba potrošača i cena imati i dalji tok pandemije virusa korona, koja je već ostavila traga na sveukupnu ekonomiju.
Uznemireni su građani i potrošači iz sektora privrede, kao i političari koji najavljuju mere, kojima će, kako se nadaju, suzbiti efekte poskupljenja struje i gasa. Čine to, naravno, da bi umirili glasače. Ali poskupljenje energenata može imati nesagledive posledice na pojedinačne ekonomije svih država, cele EU, kao i zemalja koje su van ove porodice evropskih naroda.
Kako prevazići ovu monetarnu krizu u EU, hoće li se i koliko ona „preliti“ na druge zemlje, Srbiju posebno, u današnjoj „Energiji Sputnjika“ Jelica Putniković razgovara sa prof. Dr Goranom Radosavljevićem, direktorom FEFA Instituta i profesorom na FEFA fakultetu.