Stručnjak sa Instituta „Katon“ Ted Galon Karpenter istovremeno podseća da odnosi Amerike sa Nemačkom i Francuskom nisu zadovoljavajući, a te dve zemlje smatraju Kijev „nezgodnim“ partnerom. Kod njih zabrinutost pre svega izaziva nivo korupcije.
Kako kaže, saradnju sa Berlinom pomutio je sukob interesa povezan sa izgradnjom gasovoda „Severni tok 2“, a poverenje Pariza poljuljano je nakon diplomatske krize zbog skandala sa prodajom američkih podmornica Australiji.
Ekspert takođe podseća da će širenje NATO-a izazvati nezadovoljstvo Moskve, jer će Alijansa dobiti mogućnost da nesmetano prilazi ruskim granicama.
„Vašington bi trebalo da ih sasluša i odustane od opasnog hira, što i jeste njegov trenutni odnos prema Ukrajini kao defakto savezniku NATO-a“, poručuje Karpenter.
Takođe je podsetio da, kada je reč o tom pitanju, Amerika ignoriše saveznike koji iskazuju nezadovoljstvo.
„Trenutni odnosi Vašingtona i Kijeva u oblasti bezbednosti daleko prevazilaze prodaju oružja“, ocenio je ekspert.
Podsetimo, od 2016. godine zvanični cilj spoljne politike Ukrajine je stupanje u NATO. Međutim, Alijansa je saopštila ranije da Kijev mora zadovoljiti niz kriterijuma da bi postala članica NATO-a, za šta je potrebno mnogo vremena. Stručnjaci smatraju da Ukrajina ne može pretendovati na članstvo u narednih 20 godina.