Dok iz pokreta NOVE poručuju da će podržati inicijativu da vjeronauka bude sastavni dio školskog programa, iz vladajuće URE stižu potpuno oprečni stavovi.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, na čijem je čelu Vesna Bratić, još nijesu saopštili da li bi institucionalno podržali uvođenje vjeronauke kao školskog predmeta.
Ni DF nije jedinstven oko vjeronauke
Poslanik Demokratskog fronta i funkcioner Nove srpske demokratije Budimir Aleksić kaže za Sputnjik da se partija kojoj pripada, a i on lično, zalažu za uvođenje vjeronauke u obrazovni sistem.
„Uvjek smo bili na stanovištu da je pravo na vjersko obrazovanje jedno od osnovnih ljudskih prava. Od ’90-ih godina prošlog vijeka i kada smo bili Narodna stranka, pa Srpska narodna stranka i sada Nova srpska demokratija, nijesmo mijenjali taj stav“, kaže Aleksić.
Aleksić dodaje da svako ko se zalaže za evropske vrijednosti, ljudska prava, demokratiju, ne može biti protiv uvođenja vjeronauke u škole.
„Mi sada imamo paradoksalnu situaciju, da partije koje se deklarišu kao proevropske, nalaze se na starim komunističkim shvatanjima da je religija opijum za mase, pa se zbog toga vjeronauka ne smije uvesti u škole. A pogledajte primjere razvijenih evropskih zemalja, sve imaju vjeronauku u školama, u našem okruženju u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji... Mi smo očekivali od nove vlade da će preuzeti korake i uvesti vjeronauku u škole“, kaže Aleksić za Sputnjik.
Ali, i u samom Demokratskom frontu imamo disonantne stavove o uvođenju vjeronauke u škole.
Poslanica PzP i potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak ocijenila je ranije da je Crna Gora sekularna država i da vjeronauka ne smije biti obavezni predmet u školama.
Ona je rekla da treba oslušnuti stavove građana po tom pitanju i odlučiti da li će vjeronauka biti izborni predmet.
„Meni lično bi bliže bilo ukoliko crkva želi u okviru svojih institucija i prostora da organizuje neke časove vjeronauke i onda da ljudi koji su zainteresovani za to, bez obzira na godište, idu tamo. Crkvu treba odvojiti od države i čini mi se da se trenutno bavimo više crkvenim pitanjima nego nekim drugim, koja su po meni značajnija“, poručila je Branka Bošnjak.
URA protiv, ali…
Potpredsjednik Građanskog pokreta URA Goran Đurović saopštio je u ponedeljak da je ta partija protiv uvođenja vjeronauke u škole.
Smatraju da se vjeronauka može izučavati u okviru vjerskih institucija i da svi zainteresovani građani mogu svoju djecu usmjeravati na taj oblik podučavanja na tim mjestima.
„U školama već postoji izborni predmet koji se zove ’Istorija religija‘, kojim se pruža sticanje znanja o svim religijama. Formalni obrazovni sistem treba snažiti predmetima koji će razvijati pojedince sa kritičkim mišljenjem i koji će podržavati naučni razvoj“, naveo je Đurović.
U sekularnoj i građanskoj Crnoj Gori državni obrazovni sistem treba da doprinese očuvanju takvog vaspitanja i poštovanja različitosti, zaključuje potpredsjednik URE.
Predsjednik URE Dritan Abazović je prije nekoliko godina u jednom televizijskom intervjuu rekao da bi on uveo vjeronauku u školski sistem prije nego seksualno obrazovanje.
Na konkretno pitanje novinarke: Koji bi predmet odabrao da se uvede u nastavni program, seksualno obrazovanje ili vjeronauka, Abazović je tada odabrao vjeronauku.
Demokrate za „evropske standarde“
Iz Demokratske Crne Gore su poručili da kao „građanska partija snažne proevropske orijentacije u potpunosti podržavaju sve ono što je dio evropske prakse i standarda, kao i realizaciju prava koja su zagarantovana međunarodnim konvencijama, ali prije svega poštuje činjenicu da je Crna Gora građanska i sekularna država“.
Navode i da nijesu dio izvršne vlasti u čijoj je nadležnosti reforma obrazovnog sistema, pa i pitanje izvođenja vjerske nastave.
„Kao dio zakonodavne vlasti, naš poslanički klub će se ukoliko to pitanje bude na dnevnom redu rukovoditi najvećim evropskim dostignućima i praksama sa jedne i zaštiti prava svih građana sa druge strane, kako na ovu, tako i na sve druge teme. Svakako tu postoje otvoreni modeli organizovanja vjerske nastave u okviru vjerskih zajednica za sve one učenike koji to žele, a što bi država pomogla u finansijskoj i svakoj drugoj formi. Mislimo da je to za sada najbolji model, ali svakako smo spremni da čujemo i druge konstruktivne predloge“, saopšteno je tada iz demokrata.
Crna Gora je uz Sloveniju praktično jedina država bivše SFRJ u kojoj vjeronauka nije dio obrazovnog sistema, bilo da je riječ o fakultativnom ili obaveznom predmetu.
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije kazao je u razgovoru za beogradsku „Politiku“ da je obaveza crkve da se zalaže za uvođenje vjeronauke u školama, ali da bi bilo dobro da prethodno imaju saglasan stav svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori po tom pitanju.
Šta kaže Temeljni ugovor?
U nacrtu Temeljnog ugovora između države i Srpske pravoslavne crkve, a u članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica.
SPC insistira na tome da se vjeronauka uvrsti u nastavni program.
Resor ministarke Vesne Bratić, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta ranije je najavilo da će aktivno će učestvovati u integrisanju najstarije škole u Crnoj Gori, Cetinjske bogoslovije u obrazovni sistem Crne Gore.
Prema riječima Bratićeve, time bi jedna od najstarijih obrazovnih ustanova u Crnoj Gori, osnovana davne 1863. godine, postala dio zvaničnog obrazovnog sistema Crne Gore i bila uvažena i pomognuta od strane državnih institucija
Kakvo je stanje u Evropi
Gotovo sve evropske države imaju vjersku nastavu u javnim školama. Izuzetak su Slovenija, Albanija, Crna Gora i Francuska, koja je napravila otklon još od revolucije 1789, ali i ona preko široke mreže rimokatoličkih škola i fakultativne nastave u pojedinim regionima daje mogućnost da se učenici vjerski obrazuju u svojoj religiji. Najprostija analiza pokazuje da u Evropi postoji nekoliko modela organizacije te nastave: kao konfesionalni predmet obavezan za sve učenike, konfesionalni izborni sa alternativom etike ili nekog drugog humanističkog predmeta, ili kao nekonfesionalni predmet opšteobrazovnog religijskog sadržaja.
Neupitno je i da mnogi doživljavaju proteste izazvane usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i držanje SPC kao ključni doprinos svrgavanju DPS-a na izborima 30. avgusta nakon trodecenijske vladavine, pa se spekuliše da bi nova vlast mogla da se oduži i uvođenjem vjeronauke.