„Tema ’Kedrovog puta‘ se ne može odvojiti od inicijative ministra Šojgua koji se tiče izgradnje novih gradova u Sibiru i koji će imati od 300 hiljada do milion stanovnika. On pokreće pitanje dublje prerade sirovina koje se vade u Sibiru, a posebno, na primer, drveta ili aluminijuma, ili čak recikliranja plastike koju ljudi bacaju, a od koje se pravi ambalaža. Dakle, kada on govori o stvaranju tako velikih klastera za duboku preradu, on s pravom ističe, na primer, da je cena tone aluminijuma jedna, a cena aviona koji se proizvodi od tog aluminijuma druga i to hiljadu puta viša. Shodno tome, na teritoriji Rusije se na taj način stvara potpuno nova proizvodnja, a to znači i otvaranje novih radnih mesta“, kaže za Sputnjik Baširov.
„Kedrov put“ — efikasan i bezbedan
„Ti industrijski klasteri moraju biti povezani određenom transportnom infrastrukturom, a ta industrijska transportna infrastruktura mora biti povezana sa postojećim međunarodnim transportnim koridorima. On ga naziva ‘Kedrov put’, ali zapravo je to deo sistema koji mnogi nazivaju, na primer, ‘Put svile’ i deo te arktičke rute, takozvanog ‘Severnog morskog puta’ koji Rusija stvara na Arktiku. Stoga je to prelepo ime, ali je u stvari diverzifikacija transportnih koridora koji idu kroz teritoriju Rusije, od jugoistočne Azije do Evrope“, objašnjava Baširov.
Transportni koridor isplativ za Rusiju, Kinu i Evropu
„Ovo je zagarantovan prevoz roba po kraćoj ruti i po nižoj ceni. Trenutno glavni morski transportni koridor ide iz Jugoistočne Azije kroz Tihi i Indijski okean, pa kroz Suecki kanal ili veoma skup put oko Južne Afrike, tj. u regionu Južnoafričke Republike. Tu se okreće i ide prema zapadnim delovima Afrike. To je veoma dug put. Osim toga što je to skupo, Suecki kanal je preopterećen i ima svoje rizike, a ‘Severni morski put’ ili mešoviti put koji podrazumeva kombinaciju morskog, železničkog ili rečnog prevoza je mnogo jeftiniji i pouzdaniji, a jeftinija su i osiguranja koja se plaćaju. Shodno tome, ‘Kedrov put’ je koristan za one kompanije koje prevoze robu iz Evrope u Jugoistočnu Aziju ili obrnuto“, pojasnio je Baširov.