Najznačajnije genetske promene dogodile su se na ljudima pre podele između kromanjonaca i neandertalaca, pre nekih 520.000 do 630.000 godina. Pre desetak godina paleontologija je otkrila da savremeni ljudi dele merljivu količinu genetskog materijala sa neandertalcima.
1 Decembar 2019, 08:56
„To je prilično mali procenat“, rekao je za AP Nejtan Šafer, računarski biolog sa Univerziteta u Kaliforniji.
„Ovakvo otkriće je razlog zašto se naučnici napuštaju stav da se mi ljudi značajno razlikujemo od neandertalaca“.
Svrha studije, objavljene u časopisu „Sajens advensis“, bila je da utvrdi koji su delovi ljudske DNK specifični za savremene ljude. Istraživači su ispitali 279 uzoraka DNK moderne osobe, zajedno sa DNK ostacima neandertalaca i denisovanaca, datiranih od pre 40.000 do 50.000 godina.
Manji deo ljudskih gena jedinstveno pripada ljudima koji danas žive širom sveta – samo 1,5 odsto. Samo ovaj ekstrakt naše DNK sadrži dragocene informacije o specifičnim karakteristikama savremenog čoveka, koji je „zapravo vrlo mlada vrsta“.
„Možemo reći da su te regije genoma visoko obogaćene genima koji imaju veze sa neuralnim razvojem i funkcijom mozga“, rekao je AP za Univerzitet u Kaliforniji u Santa Kruzu, računski biolog Ričard Grin, koautor ovog rada.