Konstatuje se i porast zločina iz mržnje i „incidenata govora mržnje u medijima i u političkom diskursu“, kao i „nagli porast radikalnog nacionalizma“, što je imalo „opšte negativan uticaj na uživanje manjinskih prava, posebno u teško pogođenim postkonfliktnim oblastima“. U izveštaju se insistira na većoj službenoj upotrebu jezika i pisma nacionalnih manjina u lokalnim samoupravama, kao i na poboljšanju uslove stanovanja i života, sa posebnim fokusom na romsku nacionalnu manjinu i srpske povratnike.
Iz Saveta Evrope pozivaju Hrvatsku da promoviše i sprovodi mere za borbu protiv bilo kog oblika diskriminacije, uključujući i intersekcijsku diskriminaciju, uz istovremeno obraćanje posebne pažnje na rizične grupe kao što su romske i srpske nacionalne manjine i povratnici.
Hrvatske vlasti se pozivaju da poboljšaju efikasnost besplatne pravne pomoći kako bi se svim pripadnicima nacionalnih manjina obezbedio jednak pristup pravdi kao i da osiguraju istaknutije prisustvo nacionalnih manjina u javnim medijima povećanjem kvantiteta i kvaliteta medijske produkcije za pripadnike nacionalnih manjina, kao i povećanjem finansijskih i ljudskih resursa izdvojenih za javne radio i TV programe razvijene za, o i od nacionalnih manjina, prenosi B92.
Izveštaj pozdravlja tzv „proces pomirenja", koji se dogodio u leto 2020. godine, kada je hrvatski potpredsednik vlade, koji pripada srpskoj nacionalnoj manjini, učestvovao u komemoraciji povodom „oslobođenja hrvatske teritorije“, a hrvatska vlada na čelu sa premijerom izrazila žalost za srpskim žrtvama rata 1991-1995. godine.