Uz neadekvatne preparate u borbi protiv varoe, na uginuće pčela utiče i tretiranje voćnjaka u vreme cvetanja, naglašava on.
“Pojedini pčelari često to prikrivaju i pokušavaju da pčele leče antibioticima, što je katastrofalno. BiH je država koja je izvoznu dozvolu za med u EU dobila bez ijednog posebnog uslova. Za mleko i konzumna jaja, na primer, prošli smo rigorozne obuke i kontrole. Za med nam je to odmah dozvoljeno, jer su znali da nema rezidua antibiotika u medu i da je naš med kvalitetan. Pojedinci to ne poštuju, već prijavljuju američku kugu kada za to postane kasno”, upozorava Bratislav Lukić.
On navodi da je pčela blagotvorna, jer svaki treći zalogaj koji konzumiramo u ishrani zavisi od pčele.
“Oko sedamdeset odsto useva u svetu zavisi od oprašivanja. Ne kaže se tek tako da bi, ukoliko nestane pčela, za tri do četiri godine čovečanstvo nestalo. Mlade ljude moramo uključiti u pčelarstvo. Od pčelinjaka sa stotinu društava može solidno da živi jedna porodica. U proteklih pet do šest godina za moju porodicu, brata, roditelje, sestru, zeta, pčelarstvo je postalo porodični biznis. Naš med je već ušao i u neke prodavnice zdrave hrane”, kaže Lukić.
Na periferiji Bijeljine Lukići imaju pčelinjak s dvesta košnica. Osvojili su brojna priznanja za med.
I Lukići su ove godine osetili šta znače nagle promjene temperatura, nestabilno, hladno i kišovito vreme tokom aprila i maja.
Zbog kašnjenja vegetacije podbaciće i bagremova paša. Uskoro se Lukićeve pčele sele na bagrem, nakon toga idu na lipu, pa na livadu pored reke Save.
Inače, naglašava Lukić, BiH je preplavljena falsifikatom meda, jer se na rafovima tržnih centara nalazi med trgovaca, a ne primarnih proizvođača, preneo je portal Avaz.ba.
Pročitajte još: