Trulež kao pobuna i sloboda: Dva veka tvorca „Cvetova zla“

Može li se u današnjici stvoriti tako revolucionaran i snažan poetski manifest kao  davne 1857. kada je objavljena čuvena zbirka „Cveće zla“, knjiga koja je slaveći trulež, smrt i ružnoću zapevala o boljem „novom i nepoznatom“ svetu?
Sputnik

Zašto i dalje verujemo da nema ni jednog modernog i avangardnog uzleta u umetnosti 20. veka kojem prvi zamah nije dao njen autor, pesnik rođen pre tačno dva veka Šarl Bodler? Koliko su danas opojni teški bodlerovski mirisi, ta velika pobuna protiv laži, licemerja i nametnutih konvencija – za „Orbitu kulture“ otkrivaju Petar Arbutina, urednik u „Književnom glasniku“ i Vesna Elez, profesorka beogradskog Filološkog fakulteta.

Kako se sećamo Brane Crnčevića deset godina posle smrti i koliko su srpska poezija, proza a naročito aforizam osiromašili u protekloj deceniji – objašnjava Aleksandar Čotrić.

Iz čega je nastala knjiga čija je glavna junakinja – stolica, kakvom vrstom mašte su izatkane priče o njenih stotinu lica i šta je stvarno u životu junakinje koja je „večito na nogama“ saznajemo od autorke knjige „100 lica stolica“ Jasminke Petrović.

Zašto i posle pet decenija pisanja veruje da poezije nema bez slobode i da je slobodan pisac moralna mera društva, koliko su se od prve knjige „Spavač pod upijačem“ do poslednje zbirke „Bol“ menjali i pesnik i svet – pitamo Miroslava Maksimovića, pesnika o čijem je delu nedavno održana veliki naučni onlajn skup.

O čemu peva čuveni Mik Džeger, u nedavno objavljenoj postpandemijskoj himni, zašto su u njoj neki simboli kovid ere posebno apostrofirani pitamo Aleksandra Gajića iz Instituta za evropske studije, autora knjige o rokenrolu „Zvuk i zajednica“.

Trulež kao pobuna i sloboda: Dva veka tvorca „Cvetova zla“
Komentar