Jevreji su još u 8. veku koristili kanabis u ritualne svrhe /foto, video/

Najstarija poznata upotreba paljenja kanabisa u obredu ceremonije datira s početka 8. veka pre nove ere. u Izraelskom Tel Aradu. Droga je pronađena na dva monolita, najverovatnije oltara, koji su otkriveni u judejskom svetilištu, prvobitno iskopanog šezdesetih pri Institutu za arheologiju hebrejskog univerziteta u Jerusalimu.
Sputnik

Istraživači iz Izraelskog muzeja i Vocani centra – izraelskog poljoprivrednog istraživačkog centra – ovo otkriće objavili su 28. maja.

Na gornjim površinama monolita sačuvan je neidentifikovani tamni materijal, za koji je otkriveno da ima ostatke kanabinoida, poput teterahidrokanabinola (THC), kanabidiola, i kanabinola, piše „Indipendent“.

Ostali otkriveni organski ostaci pripisani su životinjskim fekalijama, što ukazuje da je kanabis pomešan sa đubrivom kako bi se „podstaklo blago zagrevanje“. Otkriven je i tamjan, pomešan sa životinjskom masnoćom, kako bi se podstako isparavanje. 

Za jedinjenja koja se udišu potrebna je toplota koja odmah oslobađa karbiksilne kiseline kanabisa; budući da dekarboksilirani THC može izazvati psihoaktivni efekat kod ljudi, moguće je da je sastojak konzumiran kao deo ceremonije.

„Halucinogene materije su poznate iz različitih susednih kultura, ali ovo su prvi poznati dokazi halucinogene supstance pronađene u Kraljevstvu Judeje“, napisali su istraživači.

​Čini se da su ovi oltari korišćeni samo kratko vreme, oko deceniju. Činjenica da je otkrivena samo jedna supstanca implicira da se ili jedan oltar koristio više puta ili su oltari očišćeni nakon upotrebe.

„Upotreba psihoaktivnih materijala takođe je poznata u drevnim kulturama Bliskog istoka i Egeja još od praistorije. Izgleda da je kanabis korišćen na Aradu kao namerni psihoaktivni podsticaj ekstaze kao dela kultnih ceremonija. Ako je to slučaj, ovo je prvi takav dokaz u Judinom kultu “, takođe su rekli istraživači.

Studija dodaje da otkrića u Tel Aradu ukazuju na to da je kanabis takođe igrao ulogu u bogosluženju u Jerusalimskom hramu.

U to vreme svetilište u Aradu bilo je deo tvrđave na vrhu brda na južnoj granici Kraljevstva Judeje, a poklapa se sa biblijskim opisima Prvog hrama u Jerusalimu.

Ostaci hrama u Jerusalimu su sada arheolozima nedostupni, pa umesto toga proučavaju se  Arad i druga slična svetilišta kako bi istraživači došli do saznanja o ritualima u većim hramovima.

NaukaJevrejikanabisArheologijaDruštvo
Komentar