Apel ekonomiste: Potrebne i šire mjere za oporavak privrede Crne Gore

Predložene mjere za oporavak privrede Crne Gore treba da budu još šire, smatra poslanik u Skupštini Crne Gore i iskusni ekonomista Aleksandar Damjanović.
Sputnik

Zbog nepovoljne ekonomske strukture koja se oslanja na uslužne djelatnosti i sa praktično nepostojećom industrijskom bazom, upozorava Damjanović, Crna Gora spada u red posebno ranjivih država na ekonomski uticaj pandemije kovid 19 i zato su hitno potrebne sveobuhvatne mere podrške ekonomiji.

Damjanović procjenjuje da je od 15. marta kada su uvedene mjere Ministarstva zdravlja za suzbijanje epidemije, u Crnoj Gori obustavljeno oko pedesetak privrednih djelatnosti u kojima radi preko 25 hiljada zaposlenih, poslodavaca i preduzetnika.

Efikasnije mjere Vlade za oporavak privrede

Imajući u vidu da neke od pogođenih djelatnosti čine i do 30 odsto crnogorskog BDP-a, Damjanović nema dilemu da su Crnoj Gori hitno potrebne mjere za očuvanje ekonomske i socijalne supstance, ali i za puko ekonomsko preživljavanje, pa stoga apeluje da je neophodno da mjere koje Vlada donosi budu brže predlagane, sveobuhvatne i konzistentne.

Ovaj iskusni ekonomista kaže da većinu dosadašnjih mjera koje je donijela crnogorska Vlada lično smatra nedovoljnim i neadekvatnim.

„Prvo, mjere poput odlaganja poreskih obaveza koje su definisane kroz uredbu Vlade su nedovoljne i mislim da umjesto odlaganja poreskih obaveza mi moramo za period od kada pogođene djelatnosti ne rade, pa do kada one profunkcionišu, otpisati te poreske obaveze, jer samo odlaganje ne znači ništa niti im čini olakšicu.“

„Zatim, mjere koje se tiču podrške preduzetnicima i slobodnim profesijama, od taksista, frizera, vlasnika kozmetičkih salona i zapošljenih u ugostiteljstvu, turizmu i maloprodaji... moraju da budu u pravcu da se svima njima pomogne u dijelu subvencionisanja zarada od momenta od kada (bez njihove volje) oni ne mogu da rade, do momenta kada ponovo počnu da rade“, kaže Damjanović.

Očuvanje svakog radnog mjesta ključni uslov oporavka

Naš sagovornik posebno apeluje da se mora adekvatno pomoći privredi, ukoliko želimo da privreda pomogne državi nakon što se stvari ponovo vrate u normalu, te upozorava da ukoliko se sada ne pomogne adekvatno ili ta pomoć ne bude blagovremena, onda će trebati više vremena da se privreda oporavi, što znači da će posljedice i štete biti mnogo veće. 

„Dakle, ne odlaganje poreskih obaveza već otpis poreskih obaveza. Ne kreditiranje i odlaganje kredita, nego direktno subvencioniranje pogotovo u dijelu zarada, jer smatram da je očuvanje svakog radnog mjesta koje sada bez svoje krivice ne funkcioniše, ključni uslov ekonomskog oporavka“, uvjeren je Damjanović.
Apel ekonomiste: Potrebne i šire mjere za oporavak privrede Crne Gore

On dodaje da je više nego jasno i iz ekonomske teorije i iz prakse da je mnogo teže i skuplje da se neko radno mjesto ugasi, pa da se ponovo restartuje, nego da se ono očuva privremeno i da se ljudi na najbrži mogući način vrate svojim poslovima.

U 2020. neizbježan pad BDP-a

Naš sagovornik takođe ističe i da je kao poslanik pozvao crnogorskog ministra finansija da maltene suspenduje sve procjene koje su do sada davane na osnovu projektovanih stopa rasta privrede u ovoj godini od 3 do 4 odsto BDP-a.

„Od toga nema ništa. Crna Gora čak i kada bi se krajem maja vratila u regularno poslovanje, bila bi u zoni tehničke recesije i ja očekujem za 2020. godinu pad BDP-a. On može biti od minus 1 odsto do minus 5 odsto, pa čak i veći, ako izostanu prave mjere. Ali je jasno da se sve procjene moraju zasnivati na prognozi recesije u tekućoj godini“, kategoričan je Damjanović.

On takođe dodaje i da je pozvao ministra finansija da tokom maja izađe i sa rebalansom budžeta jer je, kako kaže, jasno da ćemo imati manje od planiranog priliva, a više potreba na rashodnoj strani, što automatski znači da će crnogorski budžet morati dodatno da se zaduži. „A znate i sami da svaka godina aktuelne vlasti košta 400-500 miliona evra novih dugova od referenduma pa naovamo“, podsjeća Damjanović.

Zaduživanje neminovno

Zbog svega naš sagovornik predviđa da će zaduživanje države Crne Gore, kako bi se sanirala kriza, morati da bude mnogo veće, ali istovremeno priznaje da je teško govoriti o kojim ciframa je riječ u smislu zaduženja CG.

„Međutim, kada se zadužimo i napravimo rebalans budžeta i opredijelimo sredstva, a moraćemo bez obzira na otpore da idemo i na subvencije i direktno kreditiranje i otpis potraživanja, onda to znači da ta sredstva tada moramo precizno da usmjerimo zaista na one kome su potrebna i ko će to najbolje i najbrže da vrati državi i građanima, a ne onome koji će (a tih pokušaja već ima) da koristi ovu krizu da svoje neracionalno i političko poslovanje pokrije alibijem pandemije korona virusa“, jasan je Damjanović.
Komentar